Blokada kulture

Nakon što se danima govorkalo da ove godine FEST-a neće biti, stiglo je i zvanično saopštenje: „Odbor FEST-a, uvažavajući realnost i najbolje interese festivala, donio je odluku o pomjeranju termina održavanja ovogodišnjeg 53. FEST-a na septembar”

Dimitrije Mitrinović

Dimitrije Mitrinović: magični prorok Evrope

„Mitrinović je 1921. godine predložio naziv buduće evropske zajednice: Sjedinjene Države Evrope – kao opoziciju i ravnotežu Sjedinjenim Američkim Državama, jer one predstavljaju novu moćnu civilizaciju u usponu, a potom i kao evropski odgovor na moguću atlantsku globalizaciju“, piše Predrag Palavestra u svojoj knjizi „Dogma i utopija Dimitrija Mitrinovića“

Miroslav Karaulac: andrićevski o Andriću

Miroslava Karaulca otkrio sam preko njegovog „Ranog Andrića“. Bilo je to vrijeme ratno, kad me je i ljubav prema književnosti, i zavičajni ponos i neka potreba da sam sebi protumačim tu naoko prokletu bosansku sudbinu stalnih sukoba, buna i ratova vodila prema Andrićevim djelima

Bratstvo u tuzi

Ljudi na postjugoslovenskom prostoru, kojeg povezuje zajednički jezik, dijele bol i razumiju dobro šta njihove bližnje boli. Takva empatija i solidarnost mnogo manje postoji kad je riječ o ratnim žrtvama, jer tu uglavno jedino „svoji“ žale „svoje“

Branko Ćopić

Branko Ćopić – smijeh sa očima tužnim

U prvim godinama poslije oslobođenja, Ćopić je u privilegovanoj poziciji popularnog pisca koji je u partizanima od prvog dana. Da je drukčijeg karaktera, mogao bi do kraja života da „prežvakava slatki hmelj mladosti“. No neki „novoklasni“ fenomeni Ćopiću odveć idu na živce. Otud i jeste napisao famoznu „Jeretičku priču“, pa se našao na udaru partijske discipline još i prije, nego, primjera radi, Milovan Đilas ili Dragoslav Mihailović

Mileva Marić

Mileva Marić Ajnštajn: naučnica u sjeni supruge

Za otprilike tačno godinu dana biće vijek i po rođenja srpske matematičarke i fizičarke Mileve Marić Ajnštajn. Istovremeno, u susret velikom jubileju – Ministarstvo kulture Republike Srbije sa opštinom Ruma radi na obnovi njene porodične kuće, koja ima nespornu istorijsku vrijednost

Ljubica Cuca Sokić: U potrazi za predmetom

„Njen iskorak u svet apstrakcije, naročito, predstavlja izuzetan pomak kojim je dosegla vrh srpske i jugoslovenske umetnosti svoga vremena, čistoću, raspevanost, i oslobođenje posle koga ništa više nije bilo isto, pa ni povratak predmetu i figuri, koji se kasnije neminovno dogodio“, kaže istoričarka umjetnosti Ana Popović Bodroža