Nepodnošljiva lakoća mržnje
Kad je onomad Japan pristupio Trojnom paktu, tamo se pod uticajem Trećeg Rajha pojavio antisemitizam, mada u Japanu nije bilo Jevreja. Stanje u Hrvatskoj ubrzano se približava toj bizarnoj paradigmi
Muharem Bazdulj
Neobična patologija
On nije odolio da svoj najveći hit ne otvori povikom „Za dom spremni“, s pokličem koji je obilježio genocid nad Srbima, Jevrejima i Romima… I ne samo to, stotine hiljada klicale su skupa s njim tu notorno jezivu frazu
Goran Petrović: vjekovni dah Balkana
Petrović je pisac koji sebi hotimično traži mjesto nastavljača najboljih stranica srpske književne tradicije, on je jedan od onih pisaca koji toj tradiciji i u današnjem vremenu svojim djelima osiguravaju vitalnost
Petar Gudelj: hrvatski pjesnik u srpskoj književnosti
Rođen u Dalmatinskoj zagori. Ključne godine života proveo je u Beogradu kad je napisao svoje najvažnije pjesme. Pjesnik mladosti i „bajanja“ o mladosti
Odlazak pjesnika
U praktično cijeloj srpskoj javnosti, i u Prvoj i u Drugoj Srbiji, ako danas ima smisla koristiti te dihotomije, umjetnička vrijednost Simovićeve poezije i dramskog pisma nije dovođena u pitanje
Ćamil Sijarić: prvi svjedok oslobođenog Jasenovca
Sijarić je bio među prvima koji su ušli u Jasenovac nakon bijega i povlačenja ustaša, a njegova reportaža „U oslobođenom Jasenovcu“ vrhunska je literatura i potresan dokument. Prvo izdanje objavljeno je još 1945.
Blokada kulture
Nakon što se danima govorkalo da ove godine FEST-a neće biti, stiglo je i zvanično saopštenje: „Odbor FEST-a, uvažavajući realnost i najbolje interese festivala, donio je odluku o pomjeranju termina održavanja ovogodišnjeg 53. FEST-a na septembar”
Dimitrije Mitrinović: magični prorok Evrope
„Mitrinović je 1921. godine predložio naziv buduće evropske zajednice: Sjedinjene Države Evrope – kao opoziciju i ravnotežu Sjedinjenim Američkim Državama, jer one predstavljaju novu moćnu civilizaciju u usponu, a potom i kao evropski odgovor na moguću atlantsku globalizaciju“, piše Predrag Palavestra u svojoj knjizi „Dogma i utopija Dimitrija Mitrinovića“
Miroslav Karaulac: andrićevski o Andriću
Miroslava Karaulca otkrio sam preko njegovog „Ranog Andrića“. Bilo je to vrijeme ratno, kad me je i ljubav prema književnosti, i zavičajni ponos i neka potreba da sam sebi protumačim tu naoko prokletu bosansku sudbinu stalnih sukoba, buna i ratova vodila prema Andrićevim djelima
Bratstvo u tuzi
Ljudi na postjugoslovenskom prostoru, kojeg povezuje zajednički jezik, dijele bol i razumiju dobro šta njihove bližnje boli. Takva empatija i solidarnost mnogo manje postoji kad je riječ o ratnim žrtvama, jer tu uglavno jedino „svoji“ žale „svoje“
