Srpski film u Veneciji: 60 godina prisutnosti

U glavnom programu venecijanskog filmskog festivala 1981. godine bili su filmovi Emira Kusturice i Lordana Zafranovića „Sjećaš li se Doli Bel“ i „Pad Italije“. Pune tri i po decenije kasnije, i Kusturica i Zafranović su više nego aktivni filmski umjetnici, obojica dominantno prisutni u srpskoj kinematografiji. Kusturica je ove godine snimao novi film, a Zafranović uskoro ima premijeru dugo očekivane „Djece Kozare“, pa ne bi bilo neobično da sa svojim novim filmovima budu u Veneciji naredne godine

Festivali u sjeni podjela

Ove godine beogradski FEST najavljen je za prvu polovinu oktobra. U centru pažnje su domaći filmovi: „Djeca Kozare“ Lordana Zafranovića i „Ruka pravde“ mladog autora Nemanje Ćeranića koji govori o atentatu Blagoja Jovovića na Antu Pavelića

Miodrag Bulatović: zaboravljeni književni superstar

Nijedan jugoslovenski pisac nije šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka u inostranstvu imao veći broj prevoda i jaču reputaciju od Miodraga Bulatovića. Međutim, danas, tri i po decenije poslije njegove smrti, njegov književni status kaska, kako u Srbiji i regiji, tako i u inostranstvu, u odnosu na neke njegove savremenike koji su bili duboko u njegovoj sjenci

Čovjek na pravom mjestu

Negodovanja uglavnom stižu iz dva pravca. Jedni su ga proglasili – „ćacijem“, dok drugi komentarišu njegove poodmakle godine. Međutim, nema nikakve sumnje da je u međunarodnim okvirima Ljubiša Ristić najvažniji živući pozorišni stvaralac u Srbiji

Slobodan Perović,

Slobodan Perović: Glumac tihe patnje i još tiše radosti

Ove godine navršilo se tačno stotinu godina od rođenja glumca Slobodana Cice Perovića. Mada je umro prerano, četiri dana uoči svog pedeset i drugog rođendana, ostavio je izuzetno dubok trag u srpskom i jugoslovenskom filmu, pozorištu i televizijskoj produkciji. Šezdesete i sedamdesete godine prošlog vijeka u istoriji ovdašnje kulture teško su zamislive bez njegovog doprinosa

Od krunisanja do bombardovanja

Uskrs je znao biti važan u srpskoj sekularnoj istoriji. Tri Uskrsa su u tom smislu vjerovatno najznačajnija, a slučaj je htio da jedan spada u srednji, jedan u novi vijek, a jedan u moderna vremena

Pavle Vuisić: glumac bez premca

Iz najličnije perspektive, vrhunci Vuisićevog majstorstva za mene su u Kusturičnim filmovima „Sjećaš li se Doli Bel“ i „Otac na službenom putu“. Obјe ove uloge su likovi urbanog bosanskomuslimanskog svijeta. Čini mi se da nikad nijedan glumac nije toliko savršeno glumio te ljudе kao Paja, iako nije imao neposredni kontakt sa tim svijetom

Vlasta Velisavljević: Dugo trajanje na belom hlebu

Svi posjetioci beogradskih pozorišta dobro su ga znali sa poslovičnih „dasaka koje život znače“, a šira publika putem televizije od „Kamiondžija“ preko „Više od igre“ i „Grlom u jagode“ do „Boljeg života“ i „Vuka Karadžića“… Prošao je i kroz nacistički logor i kroz robiju u prvim godinama socijalističke Jugoslavije

Zlato i srebro Zadra

Riječ je o Tanji Stupar-Trifunović i Darku Tuševljakoviću. Oboje su formativno vezani za Zadar. Tematski gledano, kod oboje su prisutni autobiografski elementi, pa je u geografskom (skoro geopoetičkom) smislu u njihovim romanima prisutan grad Zadar, odnosno zadarski kraj