Dimitrije Mitrinović

Dimitrije Mitrinović: magični prorok Evrope

„Mitrinović je 1921. godine predložio naziv buduće evropske zajednice: Sjedinjene Države Evrope – kao opoziciju i ravnotežu Sjedinjenim Američkim Državama, jer one predstavljaju novu moćnu civilizaciju u usponu, a potom i kao evropski odgovor na moguću atlantsku globalizaciju“, piše Predrag Palavestra u svojoj knjizi „Dogma i utopija Dimitrija Mitrinovića“

Miroslav Karaulac: andrićevski o Andriću

Miroslava Karaulca otkrio sam preko njegovog „Ranog Andrića“. Bilo je to vrijeme ratno, kad me je i ljubav prema književnosti, i zavičajni ponos i neka potreba da sam sebi protumačim tu naoko prokletu bosansku sudbinu stalnih sukoba, buna i ratova vodila prema Andrićevim djelima

Bratstvo u tuzi

Ljudi na postjugoslovenskom prostoru, kojeg povezuje zajednički jezik, dijele bol i razumiju dobro šta njihove bližnje boli. Takva empatija i solidarnost mnogo manje postoji kad je riječ o ratnim žrtvama, jer tu uglavno jedino „svoji“ žale „svoje“

Branko Ćopić

Branko Ćopić – smijeh sa očima tužnim

U prvim godinama poslije oslobođenja, Ćopić je u privilegovanoj poziciji popularnog pisca koji je u partizanima od prvog dana. Da je drukčijeg karaktera, mogao bi do kraja života da „prežvakava slatki hmelj mladosti“. No neki „novoklasni“ fenomeni Ćopiću odveć idu na živce. Otud i jeste napisao famoznu „Jeretičku priču“, pa se našao na udaru partijske discipline još i prije, nego, primjera radi, Milovan Đilas ili Dragoslav Mihailović

Mileva Marić

Mileva Marić Ajnštajn: naučnica u sjeni supruge

Za otprilike tačno godinu dana biće vijek i po rođenja srpske matematičarke i fizičarke Mileve Marić Ajnštajn. Istovremeno, u susret velikom jubileju – Ministarstvo kulture Republike Srbije sa opštinom Ruma radi na obnovi njene porodične kuće, koja ima nespornu istorijsku vrijednost

Ljubica Cuca Sokić: U potrazi za predmetom

„Njen iskorak u svet apstrakcije, naročito, predstavlja izuzetan pomak kojim je dosegla vrh srpske i jugoslovenske umetnosti svoga vremena, čistoću, raspevanost, i oslobođenje posle koga ništa više nije bilo isto, pa ni povratak predmetu i figuri, koji se kasnije neminovno dogodio“, kaže istoričarka umjetnosti Ana Popović Bodroža

Jakov Ignjatović

Jakov Ignjatović: Duh Sentandreje u srpskoj prozi

„Sentandreja na Dunavu usred Mađarske, i Hilandar na Jegejskom moru u Grčkoj, jedinstvena su dva primera grandioznih spomenika koje je jedan narod podigao u tuđoj zemlji, van svojih državnih granica“, svojevremeno je napisao Milan Kašanin, srpski književnik i istoričar

Istorija na ekranu

Onaj ko TV seriju „Sablja“ posmatra kao nekakvu akademsku građu, u startu griješi. Onaj ko joj priđe kao umjetničkom djelu nadahnutom stvarnošću, zasigurno će dobiti estetsku satisfakciju. „Sablja“ nudi dublju istinu od istorijske ili dokumentarne

21. novembar: dan kada je parafiran Dejtonski sporazum

Dogodine će biti punih trideset godina od Dejtonskog sporazuma. Činjenica je da je sporazum donio mir koji uspješno funkcionište duže nego Versajski mir nakon Prvog svjetskog rata. Dan potpisivanja Dejtona u Republici Srpskoj je već godinama praznik, dok se u medijima u Federaciji frekventno opisuje kao „ludačka košulja“