Danilo Kiš

Najvažnija knjiga Danila Kiša premijerno je objavljena u Zagrebu

Legendarni zagrebački književni urednik Zlatko Crnković odbija objaviti Kišovu „Grobnicu za Borisa Davidoviča” obrazlažući to komercijalnim razlozima. Tridesetak godina kasnije on će priznati da mu je odbijanje „Grobnice“ bila najgora profesionalna odluka u životu. „Grobnicu za Borisa Davidoviča“ će 1976. godine ipak objaviti zagrebački „Liber“, a kao urednik će biti potpisan Slavko Goldštajn

Jovan Jovanović Zmaj

Zmaj od Zagreba

Navršava se 190 godina od rođenja pjesnika koji je kao nijedan drugi za svoga života, a onda i decenijama poslije, kroz nekoliko epoha i država, osvijetlio i obogatio živote djece gdje god se govori ovaj jezik

Prognana imena sa uličnih tabli

Link sa Jugoslavijom, ergo sa Srbima, zajednički je „krimen“ praktično svim istorijskim ličnostima koje su devedesetih u Zagrebu ostale bez „svojih“ ulica. Usprkos ustavnom pozivanju na kontinuitet sa odlukama ZAVNOH-a, u praksi su očito promovisane neke druge vrijednosti

kina u Zagrebu

Nepovratni sjaj zagrebačkih gradskih kina

Prvi znaci pada popularnosti zagrebačkih kina uočeni su već u 80-ima s pojavom prvih videoteka, a počela su propadati i gasiti se u 90-ima, jedan za drugim, tiho ali neumitno. Do danas su u Zagrebu zatvorena praktički sva kina koja su bila dio naše mladosti, a bilo ih je u to doba oko trideset

Zagreb

Drugi o Zagrebu: Ovdje se nikad neću osjećati kao stranac

Ako govorimo o duši nekog grada, onda ne pitamo statistiku i brojke, nego baš one koji njegovim ulicama svakodnevno nose svoje brige, radosti, životne prekretnice i odluke. One koji ga vole tajno, „bez pisama i razglednica“, podrazumijevano i tiho, ali i one koji iz njega razglednice upravo pišu…

Borislav Pekić: Zagrebačka Pisma iz tuđine kao anticipacija

U vrijeme kad izlaze prva dva toma Pekićevih „Pisama iz tuđine“, a oba izlaze u Zagrebu, Beograd i Zagreb, odnosno Srbija i Hrvatska, jedno drugom nikako nisu tuđina. Istorija se, međutim, suprostavila Pekićevoj tendenciji. Kad 1991. bude objavljivao „Poslednja pisma iz tuđine“, zagrebački izdavači, usprkos svemu, neće biti u igri. Knjigu će objaviti beogradska „Dereta“