52. FEST

Hrabri novi filmski svijet

Pobjednik ovogodišnjeg FEST-a je ruski film „Gospodar“ režisera Jurija Bikova, a najdraži filmski festival Beograđana ponovo je opravdao očekivanja. Ipak, publika se naročito raduje najavaljenom povratku festivala u legendarni prostor Sava centra koji se očekuje naredne godine

Danilo Kiš

Najvažnija knjiga Danila Kiša premijerno je objavljena u Zagrebu

Legendarni zagrebački književni urednik Zlatko Crnković odbija objaviti Kišovu „Grobnicu za Borisa Davidoviča” obrazlažući to komercijalnim razlozima. Tridesetak godina kasnije on će priznati da mu je odbijanje „Grobnice“ bila najgora profesionalna odluka u životu. „Grobnicu za Borisa Davidoviča“ će 1976. godine ipak objaviti zagrebački „Liber“, a kao urednik će biti potpisan Slavko Goldštajn

NIN

Kolektivni redakcijski transfer

Nekoliko mjeseci nakon promjene vlasničke strukture nedjeljnika NIN, uprkos najavama da se ništa ne mijenja, praktično cijela redakcija je napustila ovaj medij i najavila pokretanje novog nedjeljnog lista u okviru Junajted medija grupe

Branislav Petrović

Branislav Petrović – pisac zbog kojeg se dolazilo u Beograd

„Brana je čitavih četrdeset godina bio za beogradsku kulturu i kafanski život ono što je za brazilski život bio igrač fudbala Garinča: narodna radost. Brana je bio razlog za put u Beograd mnogom i darovitom i jurodivom pjesniku, stihoklepcu ili zvjezdoznancu iz čitave Jugoslavije. Bilo je dosta takvih koji su i jedno sjedenje u kafani blizu Branina stola smatrali diplomom o položenom majstorskom ispitu“, pisao je Sinan Gudžević o Petroviću

Ivan V. Lalić

Ivan V. Lalić – pjesnik ljeta i mora

Lalić je unutar književne scene u socijalističkoj Jugoslaviji jedan od najizrazitijih primjera međusobnih veza Beograda i Zagreba. Mada rođenjem i dominantnim dijelom života tipični Beograđanin, formativne godine – i ljudske i književne moglo bi se reći – proveo je u Zagrebu. To je posljedica i ponešto tragičnih okolnosti. Veza sa Zagrebom bio mu je otac, a veza sa Beogradom majka

Branislav Petronijević

Branislav Petronijević – jedan od najvećih srpskih filozofa

„Srbi su nedavno izvršili svoje herojsko povlačenje pred nemačkim osvajačima, i ja sam želeo da dobijem od njega izveštaj iz prve ruke o ovom povlačenju, ali on je samo želeo da izloži svoju doktrinu da je broj tačaka u prostoru konačan i da se može proceniti razmatranjima izvedenim iz teorije brojeva“, zapisao je slavni engleski filozof Bertrand Rasel sjećajući se susreta sa Petronijevićem, koji je bio učesnik albanske golgote srpskog naroda 1915.

Milorad Pavić

Milorad Pavić – pisac kultnog „Hazarskog rečnika“

Knjiga je doživjela veliki uspjeh u ondašnjoj Jugoslaviji, i kod kritike i kod publike, ali je takođe privukla i ogromnu pažnju kod inostranih izdavača. U prevodima na brojne velike jezike, „Hazarski rečnik“ je dobivao hvalospjevne recenzije i inspirativne interpretacije.
Ipak, sa početkom ratnog raspada Jugoslavije, Pavićeva recepcija na Zapadu se mijenja