Dvojna državljnstva
Više od dokumenta (foto: Pixabay)

Drugi pasoš – privilegija ili hendikep

Skorašnji predsjednički izbori u Crnoj Gori skrenuli su pažnju na fenomen ljudi s dvojnim državljanstvima u politici. Zbog specifične situacije nakon raspada Jugoslavije, broj onih s višestrukim državljanstvima na ovim prostorima u opštoj populaciji je veliki, ali postavlja se pitanje treba li ta činjenica da ih hendikepira u njihovim političkim ambicijama
Vladimir Tabašević
Vladimir Tabašević, foto: YouTube printscreen

Vladimir Tabašević: Nije dovoljno mir poželeti sa pozornice

Ratobornim zalaganjem protiv rata koji se dešava drugima i koji je faktički nezaustavljiv takvim nasumičnim angažmanom, stvaraju se, možda, uslovi za neki rat koji se može desiti nama. Kako? Tako što se polarizacijom, umesto pitanja suživota i opstanka, uvode prinude na opredeljvanje koje su osnovni uzrok svakog mogućeg sukoba. Mir nije dovoljno umetnički, glumački, naprosto glasno poželeti sa neke pozornice.
Evrovizija
Konstrakta (foto: Milan Maričić/ATAImages) i Let 3 (foto: Goran Kovačić/PIXSELL)

Subverzivno protiv kiča

Takmičenje za Pjesmu Evrovizije niko ko drži do sebe ne smatra pretjerano ozbiljnim, ali opet je ono jedna od rijetkih tradicionalnih manifestacija gdje se evropske države jedne s drugim samjeravaju u oblasti popularne kulture. Hrvatska pjesma-kandidat ove godine naslanja se na strategiju kakvu je prošle godine inaugurisala Srbija
književne nagrade
Dodjela nagrade Fric 2022 za najbolju knjigu u Hrvatskom državnom arhivu. Foto: Luka Stanzl/PIXSELL

Vanestetska razmimoilaženja

Najvažnija književna nagrada u socijalističkoj Jugoslaviji bila je NIN-ova nagrada. Ona se tradicionalno dodjeljuje u januaru. Na tom tragu, najmanje tri važne današnje književne nagrade u Beogradu i Zagrebu (uključujući i NIN-ovu) dodjeljuju se u januaru. Ali već neko vrijeme uticaj tih nagrada u književnom polju je mnogo manji nego prije
Stilske vježbe
Stilske vježbe na sceni u Lisinskom 2014. godine (foto: Nina Đurđević/PIXSELL)

Vježbanje srpsko-hrvatske povezanosti

Devetnaestog januara ove godine navršilo se pet i po decenija od premijere „Stilskih vježbi“, zagrebačke predstave koja je ušla u anale svjetskog pozorišta. Uz Peru Kvrgića i Lelu Margitić, dio te priče su i Tomislav Radić, Tonko Maroević, Danilo Kiš i Rejmon Keno. Priča je to koja je došla do Ginisove knjige rekorda kao i do povelje za osobit doprinos u promicanju kulturnog razvitka Republike Hrvatske
Zgrada Patrijaršije SPC, jedno od dela ruskog arhitekte Viktora Lukomskog (foto: Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda)

Neopterećeni vizama i kvotama

Otkad je u februaru počeo rat između Ruske Federacije i Ukrajine, impresionistčki se pominje veliki broj ljudi koji su stigli u Srbiju. Prva oficijalna informacija je da broj državljana Ruske Federacije koji je došao u Srbiju iznosi 140.141, iz Ukrajine je došlo 22.709 ljudi, dok je iz Bjelorusije došlo 5.501 ljudi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Svi ovi ljudi su ponovo, kao i prije sto godina, „neopterećeni kvotama, vizama, restrikcijama“

Prognana imena sa uličnih tabli

Link sa Jugoslavijom, ergo sa Srbima, zajednički je „krimen“ praktično svim istorijskim ličnostima koje su devedesetih u Zagrebu ostale bez „svojih“ ulica. Usprkos ustavnom pozivanju na kontinuitet sa odlukama ZAVNOH-a, u praksi su očito promovisane neke druge vrijednosti
srpske institucije u Hrvatskoj
Zagreb, foto: Neva Zganec/PIXSELL

Nepodnošljiva lakoća odlaženja

U jednom aforizmu od prije desetak godina, ratovi koji su pratili raspad Jugoslavije opisani su kao ratovi za teritoriju na kojoj niko više ne želi da živi. Gorka hiperbola postala je skoro dokumentarna stvarnost