Prije nepunih deset godina, o sedamdesetoj godišnjici oslobođenja Beograda, dotadašnja Zagrebačka ulica u Beogradu dobila je ime po Koči Popoviću. Međutim, njemu, po svoj prilici, ne bi bilo drago da njegov rodni Beograd ostane bez ulice koja se zove po gradu Zagrebu, koliko god da već dugo u Zagrebu nema ni ulice koja se zove po Beogradu, kao skoro niti jedne koja bi po bilo čemu „prizivala“ Beograd
Već od jeseni 1945. direktor je Biblioteke Matice Srpske. Upravo zahvaljujući njemu ova biblioteka postaje najvažnija vojvođanska bibliotečka institucija i druga po važnosti u cijeloj Srbiji. Godine 1954. jedan je od osnivača Filozofskog fakulteta u Novom Sadu kojem će biti i prvi dekan. Danas, kad je ova institucija neobično privlačna ne samo brucošima iz Vojvodine, nego sve više i iz ostatka Srbije, pa i Republike Srpske i Hrvatske, ima smisla potencirati viziju Mladena Leskovca
Niko od srpskih autora nije imao toliko razumijevanje za Antu Starčevića. Uz svijest o Starčevićevim manama, on je Skerliću bliži od onih za koje su Srbi i Hrvati dva naroda. Ključ bliskosti sa Starčevićem možda je u ovoj rečenici: „Njegova osnovna misao je: ni k Pešti, ni k Beču, no k sebi, sa verom u sebe, sa nadom u budućnost.“
„Dirnuvši u opasnu temu partizanske ‘nove klase’ i njenog brzog truljenja u preotetim vilama na Dedinju, skrenuo je na sebe pažnju dostavljača i navukao bes moćnika“, pisao je književni istoričar Predrag Palavestra o djelu Slobodana Selenića
Od 21. do 29. oktobra održan je šezdeset i šesti po redu Međunarodni beogradski sajam knjiga. Zemlja gost bila je Francuska. Sajam je, po običaju, prošao dobro, mada pomalo u znaku neformalnih najava da mu je ovo posljednja inkarnacija na tradicionalnoj lokaciji
Petrović je bio kritikovan za pronalazak „modusa vivendi“ s komunistima na sličan način na koji je zbog iste stvari kritikovan i Andrić. Ipak, čak i kod radikalno antikomunističkog dijela srpske javnosti, odnos prema Veljku Petroviću nikad nije bio lišen ambivalencije
Malo koja odluka u sferi srpske kulturne politike prođe bez skandala, većeg ili manjeg. Tako je bilo i kod izbora srpskog kandidata za Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja. Selekcija filma Milorada Milinkovića o knezu Mihailu mnogima se nije dopala
Jedan od najznačajnijih stvaralaca srpske književnosti, pesnik, prevodilac, novinar, esejista…
„Divni glumac Jovan Janićijević Janaćko, nezaboravni Burduš iz serije ‘Muzikanti’, bio je u Los Anđelesu mesec dana. Čak je i štampa pisala o tome kako je bio gost Džona Vejna. Ponuđena mu je glavna uloga don Korleonea u filmu ‘Kum’ pod uslovom da nauči jezik. Janaćko se više nikada nije vratio u Los Anđeles.”
Ima nekog ružnog skoro pa likovanja u insistiranju sarajevskih i zagrebačkih medija da
ubijene Srbe sa sjevera Kosova insistentno i opetovano nazivaju „teroristima“. To jeste bila grupa naoružanih muškaraca, ali oni nisu zatečeni u nekoj albanskoj sredini. I to ne znači da incident u Banjskoj naposletku neće biti štetan primarno za Srbiju
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
