Predstava našeg doba
„Aždaha“ se približila našem vremenu kao sublimacija kaosa i života koji živimo ili kao mješavina panka i 1914. godine kada se zbiva radnja ove drame. Ona nije historijska epopeja nego kritički osvrt na današnje vrijeme
Kultura
Tradicija kao kriterijum i kao inspiracija
Tradicija nije okamenjena, mrtva forma prošle kulture koju čuvamo u neizmenjenom obliku i neprekidno je ponavljamo, ostajući tako zatočenici prošlosti, već je uvek reč o živoj tradiciji, prema kojoj se nove generacije, po pravilu, stvaralački odnose, birajući ono što smatraju za neupitne društvene i umetničke vrednosti, vredne čuvanja i prenošenja narednim generacijama
Arheologija prolaznosti: gdje mrtvi i živi sreću sebe
Na brdovitom postjugoslavenskom Balkanu, društva, nepomirena s vlastitim grijesima i traumama, kao da konstantno istodobno žive i svoju sadašnjost i svoju prošlost. Točnije, koliko god se trudili, ovdje kao da ne možemo pobjeći od naših mrtvih, od njihovih davno oblikovanih stavova i djela, osobito kada je riječ o onim negativnim
Između karanfila i kriminala: Aktualnost Šijanovog „Davitelja“
Srbi, kao i Hrvati, još uvijek nemaju super-brze vlakove ili besplatan Internet (ili dostojne mirovine), ali zato imaju davitelje, a davitelji velike šanse da izmaknu pravdi
„Balkanski špijun“ u doba društvenih mreža: od fikcije do stvarnosti
Objavljujući na internetu svakodnevno podatke o svim svojim djelovanjima i promišljanjima, a istodobno prateći niz drugih ljudi koji čine isto, svi mi konstantno ostajemo istodobno u položaju Ilije Čvorovića, ali i njegove žrtve, podstanara Jakovljevića – svi smo i promatrači i objekti tuđeg promatranja. Osim toga, radnje „balkanske špijunaže“ na taj su način ne samo legalizirane, već i društveno poželjne
Ideje i benzin
Srpski festivali dovode hrvatske teatarske predstave, srpski izdavači štampaju hrvatske pisce, premijere hrvatskih filmova u beogradskim bioskopima frejmovane su kao događaji na kojima je „in“ biti viđen. S druge strane, većina gostovanja srpskih umjetnika u Zagrebu organizuju zagrebačka udruženja Srba u Hrvatskoj
Sistematsko uništavanje ideala
Film „Kako sam sistematski uništen od idiota“ u četrdeset godina svog postojanja doživio je preobrazbu iz priče o tragediji pojedinca u aktualnu farsu čitavog postjugoslavenskog podneblja
Sećanje na velikana
Legat Dejana Medakovića sadrži više od 650 predmeta među kojima su dela likovne i primenjene umetnosti, dokumentacija, knjižna građa, lični predmeti, uključujući i radnu sobu. Tu su i povelje, diplome, izbeglička legitimacija, „Svjedodžba zrelosti“ u NDH, ordenje
In memoriam Bora Đorđević: Revolucionarna i neuporediva pojava na rock sceni
Bora je prvi progovorio jasnim emocijama, prvi je progovorio direktno i stao iza svojih reči. Junaci njegovih pesama po prvi put su izgledali kao stvarni likovi koje slušalac ne samo da može da zamisli nego gotovo da može da dotakne, o svakom od njih mogao se napraviti mali film. Niko pre Bore nije uopšte ni opisivao taj „polusvet“ koji živi na marginama društva, u potkrovljima i suterenima, svet velegradskih gubitnika opisan tako vešto da se mogao prepoznati i u drugim sredinama. S Borom je došlo vreme antiheroja
