Manastiri su bili prva učilišta i prve bolnice, prvi univerziteti i saborna mesta narodnih odluka. Oni su mesta koja su obeležila trajanje našeg naroda, jer u svim turbulencijama koja smo prolazili, i kao narod i kao društvo, manastiri su ostajali kao svetionici te vekovne istrajnosti
Vaskrs nije samo običaj ili kultura, nego vjera u Hristovu pobjedu nad smrću i vaskrsenje. Milioni hrišćana su u velikim mukama položili svoje živote svjedočeći Hrista. Najgore od svega, mnoga zlodjela počinjena su u uvjerenju da su u službi Bogu. Dotle seže ljudski pad
Čovjek ako je Bogom nadahnut, živi i radi za vječnost. Takav čovjek radi za principe vlastitog shvaćanja dobra, radi za svoju porodicu, radi za svoj narod, koji ne mora biti samo srpski, nego i za društvo u cjelini i za sve ljude, kaže otac Pavle, iguman manastira Orahovica
Za decu koje su obuzele video igre, takozvani realni život brzo postaje dosadna pauza između tih video atrakcija. Danas je strip puno priznatiji kao umetnički medij, ali u isto vreme ne dopire do tolikog broja adolescenata kao u vreme naših odrastanja
Tuđmanove ideje su kod mladih formirale shvaćanje da su ustaše bile loše, ali su se borile za hrvatsku državu, dok su se partizani borili za Hrvatsku unutar Jugoslavije, koju je interpretirao kao najnegativniju u povijesti hrvatskog naroda
Goranka Matić je fotografisala bez zadnje namere. Samo na taj način ona je mogla da „otvori“ sva ta različita lica. Bez obzira na to ko su ti ljudi bili, ona je tražila u njima ono najbolje, njihovo lice iza javne maske
Godina je 1826., a dan 16. februar po gregorijanskom kalendaru. Toga dana je osnovana Matica srpska, najstarija i najznačajnija srpska kulturna i naučna institucija. Po uzoru na Maticu srpsku u Pragu je 1831. osnovana Matica češka, u Zagrebu 1842. Matica ilirska, kasnije 1874. Matica hrvatska, u Zadru 1862. Matica dalmatinska…
Kroz ceo život, a onda i snimajući ovu seriju, sreo sam mnogo Srba proteranih iz Hrvatske, koji sada žive u Srbiji. Svi ti ljudi su izbačeni iz svojih kuća, sa ognjišta njihovih očeva i dedova, istrgnuti su iz jednog vekovnog načina života i zbog toga osećaju prilično veliku bol, ali ne mrze
Kulturni identitet pojedinca ili naroda danas je posebno važan. Zato što on predstavlja svest o bitnim događajima, običajima, građevinama ili načinu ponašanja koje čine smisao života jedne zajednice. Kulturno nasleđe može da se sačuva, ali može i da se zauvek izgubi
Ljudi koji su pod pritiskom otišli iz svojih domova i došli u Srbiju – oni i nakon 30 godina govore jezikom koji su ostavili u tom svom prvom životu. Duhovi prošlosti i dalje žive, potisnuti ili ne; mi ih čujemo
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
