Malo pouke, malo zabave

Prvi broj Politikinog zabavnika objavljen je 28. februara 1939. Trećinu sadržaja zauzimao je strip, trećina je pripadala zanimljivostima iz nauke, a ostatak su činili neobični događaji iz prošlosti. Do danas, ova formula nije potrošena

Kosara Bokšan

Kosa Bokšan: buntovnica s razlogom

Znamenita srpska slikarka, nakon samo dve godine studija, napušta 1947. godine beogradsku likovnu akademiju i odlazi u Zadar, gde nastaje čuvena Zadarska grupa. Po naređenju OZNE trebalo je da svi budu uhapšeni zbog subverzivne delatnosti

Zaboravljeni Dubrovčanin

Austrija je Kulišića zbog njegovih snažnih srpskih nacionalnih opredeljenja internirala u logor u Volfsegu gde je preminuo 1915. Njegovi posmrtni ostaci preneti su u Dubrovnik tek 1937. Tada se pred zavetnim hramom Sv. Vlaha okupio ceo nacionalni Dubrovnik

(Ne)voljeni kralj

Na prostoru bivše Jugoslavije podignuto je više od 260 spomenika posvećenih kralju Aleksandru. Gradska vlast u Varaždinu prva je u Kraljevini Jugoslaviji podigla spomenik njemu u čast, dok danas u Srbiji ne postoji nijedan takav spomenik iz međuratnog perioda

Marko Murat

Marko Murat: Ulazak cara Dušana u Dubrovnik

Na ovom platnu prikazan je istorijski momenat u kojem je srpski car Dušan posetio Dubrovnik. Za ovu kompoziciju Marko Murat je dobio bronzanu plaketu na svetskoj izložbi u Parizu 1900. godine, dok je Paja Jovanović za delo „Krunisanje cara Dušana“ dobio zlatnu

Sto godina nadrealizma: interakcija nesvesnog i realnog

U Muzeju savremene umetnosti na beogradskom Ušću 19. oktobra otvorena je velika izložba pod nazivom „Aktivitet: 100 godina nadrealizma“. Na izložbi je između ostalog izloženo jedno od prvih pisama koje je sa Bretonom razmenio Marko Ristić, kao i Bretonov „Manifest nadrealizma“ iz Ristićevog legata, a koji je pohranjen u SANU. Izložba će trajati do 24. februara 2025. godine

Hugo Klajn

Hugo Klajn: Među prvima doneo psihoanalizu u Srbiju

Drugi svetski rat Klajn je proveo u Beogradu pod lažnim imenom Uroš Klajić. U Jasenovcu i Staroj Gradiški stradali su mu otac i tri sestre. Njegova karijera psihoanalitičara završila se zaljubljivanjem u pacijentkinju, koja je postala i ostala, uprkos svim preprekama, njegov životni izbor i ljubav

Sećanje na velikana

Legat Dejana Medakovića sadrži više od 650 predmeta među kojima su dela likovne i primenjene umetnosti, dokumentacija, knjižna građa, lični predmeti, uključujući i radnu sobu. Tu su i povelje, diplome, izbeglička legitimacija, „Svjedodžba zrelosti“ u NDH, ordenje