Petrović je pisac koji sebi hotimično traži mjesto nastavljača najboljih stranica srpske književne tradicije, on je jedan od onih pisaca koji toj tradiciji i u današnjem vremenu svojim djelima osiguravaju vitalnost
Rođen u Dalmatinskoj zagori. Ključne godine života proveo je u Beogradu kad je napisao svoje najvažnije pjesme. Pjesnik mladosti i „bajanja“ o mladosti
U praktično cijeloj srpskoj javnosti, i u Prvoj i u Drugoj Srbiji, ako danas ima smisla koristiti te dihotomije, umjetnička vrijednost Simovićeve poezije i dramskog pisma nije dovođena u pitanje
Sijarić je bio među prvima koji su ušli u Jasenovac nakon bijega i povlačenja ustaša, a njegova reportaža „U oslobođenom Jasenovcu“ vrhunska je literatura i potresan dokument. Prvo izdanje objavljeno je još 1945.
Nakon što se danima govorkalo da ove godine FEST-a neće biti, stiglo je i zvanično saopštenje: „Odbor FEST-a, uvažavajući realnost i najbolje interese festivala, donio je odluku o pomjeranju termina održavanja ovogodišnjeg 53. FEST-a na septembar”
„Mitrinović je 1921. godine predložio naziv buduće evropske zajednice: Sjedinjene Države Evrope – kao opoziciju i ravnotežu Sjedinjenim Američkim Državama, jer one predstavljaju novu moćnu civilizaciju u usponu, a potom i kao evropski odgovor na moguću atlantsku globalizaciju“, piše Predrag Palavestra u svojoj knjizi „Dogma i utopija Dimitrija Mitrinovića“
Miroslava Karaulca otkrio sam preko njegovog „Ranog Andrića“. Bilo je to vrijeme ratno, kad me je i ljubav prema književnosti, i zavičajni ponos i neka potreba da sam sebi protumačim tu naoko prokletu bosansku sudbinu stalnih sukoba, buna i ratova vodila prema Andrićevim djelima
Ljudi na postjugoslovenskom prostoru, kojeg povezuje zajednički jezik, dijele bol i razumiju dobro šta njihove bližnje boli. Takva empatija i solidarnost mnogo manje postoji kad je riječ o ratnim žrtvama, jer tu uglavno jedino „svoji“ žale „svoje“
U prvim godinama poslije oslobođenja, Ćopić je u privilegovanoj poziciji popularnog pisca koji je u partizanima od prvog dana. Da je drukčijeg karaktera, mogao bi do kraja života da „prežvakava slatki hmelj mladosti“. No neki „novoklasni“ fenomeni Ćopiću odveć idu na živce. Otud i jeste napisao famoznu „Jeretičku priču“, pa se našao na udaru partijske discipline još i prije, nego, primjera radi, Milovan Đilas ili Dragoslav Mihailović
Skoro pola vijeka Pašić je bio jedna od ključnih figura srpske politike. Bio je premijer do aprila 1926, dakle, do osam mjeseci uoči svoje smrti. Uostalom, kralj Aleksandar ga je primio u audijenciju 9. decembra 1926, samo dan uoči smrti
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
