Iznevjereni čuvari Preradovićeve?
Bivši potpredsjednik vlade svjedoči kako su obnovitelji Privrednika u ratna vremena čuvali srpsku imovinu u Preradovićevoj u Zagrebu, kao i o svom angažmanu na povratu te imovine
Vijesti iz Zagreba
Prognana imena sa uličnih tabli
Link sa Jugoslavijom, ergo sa Srbima, zajednički je „krimen“ praktično svim istorijskim ličnostima koje su devedesetih u Zagrebu ostale bez „svojih“ ulica. Usprkos ustavnom pozivanju na kontinuitet sa odlukama ZAVNOH-a, u praksi su očito promovisane neke druge vrijednosti
Zagreb, rekorder po broju nacionalnih manjina
Juraj Bahnik, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba: Želimo da Grad Zagreb bude naš partner i podrška u rješavanju manjinskih problema i na nacionalnom nivou
Kako je najljepša srpska narodna pjesma postala hrvatski film
Navršava se stotinu godina od rođenja velikana hrvatskog filma, Vatroslava Mimice, režisera koji je ekranizirao „Banović Strahinju“
Nepovratni sjaj zagrebačkih gradskih kina
Prvi znaci pada popularnosti zagrebačkih kina uočeni su već u 80-ima s pojavom prvih videoteka, a počela su propadati i gasiti se u 90-ima, jedan za drugim, tiho ali neumitno. Do danas su u Zagrebu zatvorena praktički sva kina koja su bila dio naše mladosti, a bilo ih je u to doba oko trideset
Marinko Oluić: Znanstvenici dobro znaju gdje se mogu dogoditi razorni potresi
Svjetski poznati geolog i autor knjige „Moj put u nepoznato – od Bukovice do svemira”
Drugi o Zagrebu: Ovdje se nikad neću osjećati kao stranac
Ako govorimo o duši nekog grada, onda ne pitamo statistiku i brojke, nego baš one koji njegovim ulicama svakodnevno nose svoje brige, radosti, životne prekretnice i odluke. One koji ga vole tajno, „bez pisama i razglednica“, podrazumijevano i tiho, ali i one koji iz njega razglednice upravo pišu…
Borislav Pekić: Zagrebačka Pisma iz tuđine kao anticipacija
U vrijeme kad izlaze prva dva toma Pekićevih „Pisama iz tuđine“, a oba izlaze u Zagrebu, Beograd i Zagreb, odnosno Srbija i Hrvatska, jedno drugom nikako nisu tuđina. Istorija se, međutim, suprostavila Pekićevoj tendenciji. Kad 1991. bude objavljivao „Poslednja pisma iz tuđine“, zagrebački izdavači, usprkos svemu, neće biti u igri. Knjigu će objaviti beogradska „Dereta“
Kako je Orsonu Velsu Zagreb „glumio“ Prag
Kafkin „Proces“ Orson Vels snimao je na nekoliko lokacija u Zagrebu – osim čuvenih scena na Velesajmu, Vels je najveći broj scena snimio u dvorani „Kola“ (današnji „Hrvatski sokol“), zatim ispred Katedrale te ispred zgrade Narodnog sveučilišta „Moša Pijade“ u ulici Proleterskih brigada (danas Vukovarska)
Zaboravljeni biseri zagrebačkog glumišta
U vrijeme kad se, kako se zna reći, „nije gledalo ko je ko“, među najpoznatijim imenima na koje je padala „svjetlost pozornice“, karijeru je gradio i znatan broj manje primijećenih, ali za povijest ovdašnje kulture važnih glumaca. Glumaca koje je vezalo i nešto izvan dramske umjetnosti…
