Stevan Bešević bio je dugogodišnji urednik svojevremeno veoma popularnog zagrebačkog satiričnog lista Vrač pogađač koji svojom smjelošću i snagom i s današnjim vremenskim odmakom izaziva divljenje. Njegova obitelj potječe iz mjesta Baljci u drniškoj zagori koje je do rata devedesetih imalo gotovo petsto stanovnika, a danas ih po službenom popisu ima tek troje
Đorđe Kadijević, režiser filma „Karađorđeva smrt“ i televizijske serije „Vuk Karadžić“, za koju je dobio evropski gran pri, jednom prilikom je rekao: „Moj otac je bio veliki poštovalac Karađorđa i dao mi je ime po voždu, kao da je slutio da ću jednog dana praviti film o njemu.“
Glumčev otac Daniel Leon Malkovich rođen je u Prokikama (nekima će već ime ovoga ličkog sela biti ključ) kao Dane Lav Maljković od oca Mane Manuila Maljkovića, obojice krštenih u crkvi Sošestvija Svetog Duha u Prokikama, ako crkvene i državne knjige ne lažu
Gledajući sudbinu mlade žene koja se svejedno i dalje bori kako zna i umije, čemu uza sav kič svjedoči njen pseudonim koji zapravo ima smisla, javila mi se rečenica kakva se sreće u anglofonim, kalvinističkim fatalizmom vođenim romanima: „ona prosto nije imala šanse“.
Kao dobrovoljac srpske vojske i ratni slikar Šumadijske divizije Prvog poziva, Vladimir Becić prolazi kroz sav zemaljski užas jednoga naroda, prelazi Albaniju, do Grčke. Tada pravi legendarnu fotografiju kralja Petra I. Karađorđevića u kolima koja vuku četiri vola koju slikarski obrađenu objavljuje u pariškom L’Illustrationu
Identitarna podjela u Crnoj Gori je strahovita. Obje strane različito tumače povijest i pripadnost. Jedna, historijski, materijalno i na svaki drugi način je neoboriva. Druga je konstruirala potpuni falsifikat, historijski-činjenično i naročito u smislu građenja novog nacionalnog identiteta koji je nevjerojatan primjer samoporicanja
U Zagrebu se ponovo „ukazao“ Ljuba Simović sa svojim legendarnim i mračnim komadom „Putujuće pozorište Šopalović“. Naime, prave adaptaciju, ali i „jezičnu prilagodbu“: nisu mogli ni naslov ostaviti, pa je sad „Putujuće kazalište“
Mora li se o Crnjanskom i Srbima u Rijeci? Ne mora. I tako odsijecamo dio po dio sebe i svoga kulturnog naslijeđa, ličnog i narodnog, ne više zbog zabrane, nego uime „lakoće“, ironično one iste nepodnošljive lakoće postojanja
Obje su i danas tu reflektirajući tako s daljine jedna drugu, ali i odnose, promjene, neprijateljstva i ponovna približavanja, i ne manje važno, identitet autora. Ime zagrebačke skulpture od jedne je riječi – „Borba“, a beogradske „Zlosrećni ribar“. Danas i to djeluje kao dodatna višeslojna ironična metafora mnogočega
Činjenica da je veliki dio zaostavštine jednog od najvećih genija u povijesti civilizacije prenesen u Beograd, gdje je osnovan Muzej Nikole Tesle, dobrim dijelom je zasluga Save Kosanovića
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
