Mokranjac

Tebi pojem, domovino

Mokranjčevo je djelo ovdje, kao i gotovo sve ostalo, u najgora vremena odstranjeno za duga vremena. A kad je najgore prošlo, polako, tiho, suzdržano, onako kako se to ovdje radi preko tri decenije, počelo se vraćati. Moralo je, sve drugo bilo bi barbarizam

Prvi put položajnik

Prvi put položajnik

Najčudnije od svega, prvi puta su me darivali, orasima, čokoladom, vunenim čarapama i, što nikad nisam zaboravio, skromnim ružičastim peškirom koji sam zbunjen i nekako potresen odnio kući. Eto, toliko je dijete zagrebačkih komunista i Jugoslavena znalo o Božiću januarskom, Božiću pravoslavnom

Stevan Hristić

Stevan Hristić – srpski kompozitor južnoslavenske sinteze

„Ohridska legenda“ bila je ogledni komad domaće primijenjene orkestarske muzike i jedno od najpopularnijih i najizvođenijih djela i u svijetu. Stvaralac je u spoju visoke kulture i tradicije zapadne klasične muzike s našim narodnim nasljedstvom uspio stvoriti nešto jedinstveno, jezikom razumljivim svijetu, a u isto vrijeme naše vlastito. Zbog toga, zbog takvog uspjeha Stevan Hristić bio je klasik već za života

Mihailo Obrenović

Mihailo Obrenović – knjaz koji je modernizirao Srbiju

Vladat će samo osam godina, ali poslije tih osam godina ostavit će Srbiju koja je u nezamislivo kratko vrijeme preskočila vjekove, koja je iz orijentalne zaostalosti skočila u modernost u raznim vidovima. Isto tako, Knjaz Mihailo je bio prvi koji je s pozicije vladara postavio Srbiji za zadatak da bude „jugoslavenski Pijemont“

Vujaklija

Vujaklija ili spašena prošlost

Tvrdoglava privrženost moga staroga Vujaklijinom Leksikonu, čak kad u njemu više nije mogao naći, pa otud ih negirao, milion novih pojmova rođenih u eri kasnijoj, u ovom vremenu poslije vremena, dugo me ljutila. Sada u uspomeni ne osjećam ništa osim ljubavi

Jovan Jovanović Zmaj

Zmaj od Zagreba

Navršava se 190 godina od rođenja pjesnika koji je kao nijedan drugi za svoga života, a onda i decenijama poslije, kroz nekoliko epoha i država, osvijetlio i obogatio živote djece gdje god se govori ovaj jezik

Stipe Mesić

Kovač drvenog željeza

Primjer konvertita koji je okrenuo valjda sve kapute što su se nudili u konfekciji naše političke robe: od mladog komunista, samoupravnog privrednog „kadra“ do maspokovca. A kad je momenat došao, odmah i člana stranke koja je prva digla poklopac paklenog kazana

Politika

Godišnjice – pokušaji hvatanja stvarnosti

Tako će 13. novembar zauvijek biti označen kao dan kad se rodio Petar Petrović Njegoš, platonski vladalac-filozof i najveći poeta u historiji naše kulture. U okrutnoj slučajnosti na taj dan je umro Anastas Jovanović, zahvaljujući kome znamo kako su zaista izgledale najvažnije ličnosti našeg devetnaestog vijeka – pored samog Njegoša, danas imamo i njegove (proto)fotografije Vuka Karadžića, kneza Mihaila i kneginje Julije. Istoga datuma samo 1871. rođen je i Vladislav F. Ribnikar, osnivač Politike, koji će tehniku što ju je pionirski donio Anastas Jovanović, a kad se malo kasnije bude razvila do fotografije, koristiti kao nužni dio svoga posla i poslanja