Bratska ljubav

Za Praznik očekujem da će mi stići po običaju topla poruka „Hristos se rodi!“. Čestitku će uputiti bivši profesionalni vojnik sa službenim državnim statusom heroja Domovinskog rata. Čovjek koji je prošao i vidio i učinio neshvatljive stvari. Dokaz je to da su na Božić moguća i mala, a ne jedino velika čuda

Nemirna 2025.

Mnogo je lošeg bilo ove godine i kad bi čovjek htio mogao bi izvlačiti to loše u beskraj. Ipak, djela, tek nastala i objavljena, odnosno ona koja su svjedočanstvo ukupnosti nečijeg rada, a ponekad čak i geste, simbolične, kao što su priznanja i nagrade, ostavili su u perspektivi pečat veći i značajniji nego sve negativno i mračno što je urlalo i prijetilo

Kako je propao rokenrol

Skoro nitko ne zna da je čovjek koji iz kartonskih kutija prodaje ploče autor pjesme „Za tebe“, koju izvodi nikšićki dječji zbor, kao i desetine bendova duž čitave ove dijagonale, da je sviraju u Sidneju, Torontu, Vankuveru, Njujorku, Berlinu, Amsterdamu i Oslu

Otišao je naš Kanjevac

Rimovao je – „Brione“ i „sobe i salone“, „pune pansione“ i „male avione“, sparivao muziku „kao što je mađarska“ s obalom što je „kao jadranska“, rakiju „kao što je čačanska“ s „čaršijom (!) kao što je makarska“; „Kopaonik“ i „kiseonik“, djevojku što je „lepa kao slika/našeg druga predsednika“

Boško Petrović

Boško Petrović: simbol zagrebačkog i jugoslavenskog džeza

Krajem osamdesetih otvorio je B. P. Club u Teslinoj ulici, u čuvenom podrumu, ispod razine zemlje – kako i pristaje džez-klubu – a unutar kompleksa nekadašnjeg OKC-a. Ovaj klub postat će ne samo mjesto za izlazak s najboljom muzikom u gradu, nego i relevantna točka u evropskim, čak i svjetskim razmjerima – tu su svirale takve „marke“ kao što su Džo Pas, Džo Zavinul, Džon Luis

Puškin iza dasaka

Kako jedan „nezavisni“ medij u otrovnom spoju ideologije, tendencije, iskrivljavanja i obavezne intervencije na jeziku, resemantizacije pojmova, izokreće sve tako da stane u novi vladajući konstrukt. I time na kraju uvijek opravda barbarizam – rušenje, fizičko, simbola vremena i ideja koje više ne odgovaraju operaciji promjene vlastitog identiteta

Zdravko Šotra

Više od filma

Zdravko Šotra dao nam je seriju „Više od igre“, u kojoj heroji mogu biti i mladi skojevci i pripadnici „sitne buržoazije“; u kojoj su jednaki po rodoljublju momci socijalisti iz nogometnog kluba „Radnički“ i kraljevski oficir Šljivić, veteran Velikog rata. Jedini negativci su izdajice svoje zemlje

Istarski Korto

Priče o perojskim familijama iz prošloga, dvadesetog vijeka, pregnantne su koliko i važne, s neplativim opisima, kako otac Danilo kaže „naših otaca i đedova“ (uvijek me gane ovaj izgovor, to da skoro četiri stoljeća od dolaska iz staroga kraja, Perojci i dalje kažu „đed“)

Ponovo vidjeti Beograd

Nemiran, sukobljen, podijeljen, polariziran do krajnje netrpeljivosti dvije strane, rascijepljen između strepnje i nerviranja… I ujedno uvijek otvoren, kao nijedan grad, pun duha, širine, živosti i samopouzdanja koje tako nervira okolinu