Grof od Mirijeva

Srbija se ne stidi povezanosti s Rusijom. Veze su to koje nisu od jučer, i nisu nastale i nestale s „komunizmom“. Jedna od tih veza je i Teodor Janković Mirijevski, srpski i ruski epohalni školski reformator

Život van centra

Međunarodni naučni skup održan početkom oktobra u Šibeniku pod naslovom „Mediteranski pejzaži, identitet i život naroda Dalmacije“ blistavi je primjer toga novoprobuđenog i drugačijeg kulturnog života izvan najužeg centra

SANU

Veličanstveni Balkan

Prije devedeset godina, 1934. u Beogradu je osnovan Balkanski institut sa ciljem da se pokaže golema i neprocjenjiva vrijednost ovdašnjih kultura i njihovih dometa, u univerzalnim kategorijama upravo, a naspram podcijenjenosti od strane evropskih i svjetskih kulturnih i političkih hegemonija

Škola naša nasušna

Kad se povede razgovor o nastavi, za srpsku djecu otvara se provalija nerazumijevanja i minusinteligentnih reakcija. Nastranu tupi i agresivni, unaprijed uvrijeđeni šovinisti. Ovdje nažalost ni takozvani najprogresivniji, emancipirani, „lijevi“ krugovi u Hrvatskoj ne shvaćaju ništa

Povijest marginalizacije

Koliko god „kriva vjeroispovijest“ bila opasna, pa se pokrštavalo, prelazilo na drugu vjeru, konfesionalno određenje je zapravo zamjena za neimenovanje istinskog razloga mržnje što leži u dnu: biti Srbin – e to je onaj „prvobitni grijeh“

Slavio se samo Novak

U drugi plan pala su usiljena obilježavanja lažnog trijumfa, ali i makabrične komemoracije, a umjesto toga slavio se apsolutni prvak svijeta u nečemu plemenitom i dobrom, i u izdizanju nad očajem okolnosti i zadatostima

Zapis o tri lica

Pa zar nakon svega baš tamo da je, malu Zadranku, pošalju? Ta mi je rečenica evo u mislima više od dvadeset godina zajedno s onim svijetlim inteligentnim licem i osjećam trajno stid što to dijete i sve što predstavlja nisam više branio gdje i kako god sam mogao

Marko Tajčević

Skladatelj balkanskih igara

Danas kad se slušaju „Igre“ Marka Tajčevića bazirane na srpskom folkloru, u rješenjima oblikovnim i izražajnim, modernim i bez romantičarske retorike, one se čine kao da iz daleke i neočekivane prošlosti najavljuju mnoga desetljeća unaprijed muzičke tendencije visoke suvremenosti

Lenjinov park

Silvanini zeleni otoci

Silvana Sajsl, iako je bila vrhunska pejzažna arhitektica koja je ostavila brojne projekte zagrebačkih parkova, gotovo je nepoznata. Silvanin otac bio je Dušan Plavšić, imućni bankar i intelektualac iz graničarske slavonske porodice, odnosno kako ga neke ovdašnje enciklopedijske jedinice sramotno označavaju „grčko-istočne vjere“