Početkom devedesetih bilo je u Istri otprilike 22000 Srba, danas ih je doslovno duplo manje, oko 11000. Ako se uzme broj neopredjeljenih, bilo iz straha ili praktičnih razloga, a njima se prirodaju neupisani, asimilirani i tako dalje – taj broj je dakako mnogo veći.
Iako ova grana naroda nije dovoljno istražena do danas, ostala su ipak svjedočanstva i dokumenti gdje se makar ukratko spominje i tematizira dolazak i nakon toga opstojanje Srba na istarskom poluotoku. Na iznenađenje mnogih, radi se o historiji višestoljetnoj
Neobično živog i agilnog uma, fantastičnog pamćenja i u visokoj dobi, a velikog iskustva, Bordo je živa historija i jedan od posljednih pripadnika generacije koja je prošla golem i neponovljiv komad jedne nevjerojatne epohe. Razgovarati s Bordom je zato privilegija u mnogo pogleda, i kad komentira svoj rad, kad podvlači crtu pod svojim opusom, ali i kad se govori o prošlosti, općoj, našega naroda – sve je prožeto umjetnikovom biografijom, vlastitim stavovima i ličnim pečatom
Nikakvi historijski „objektivni“ razlozi, nikakva ideologija, čak ni rat, ništa ne može opravdati brisanje Sime Matavulja iz hrvatske nacionalne kulture, odstranjivanje toga dalmatinskog, šibenskog pisca pur sangue, i uostalom toga hrvatskog pisca. Ako išta dijelimo u kulturi i književnosti, kao djelo koje pripada i jednom i drugom narodu, to je Bakonja fra Brne, iz najočitijih pa onda i svih drugih razloga
Ako je u polju filozofije, društvenih znanosti i humanistike nešto odavde imalo respektabilnost i ugled u svijetu, to je kroz više od desetljeća imao Praxis, kao časopis i kao (pod)pravac u filozofiji
Momo Popadić je pjevao delikatno, nježno, blago, s ljupkošću u koju je kao kap pelina stalno curila jedna bolna i bolećiva oporost i griža savjesti. I kajanje
U rodnim Vinkovcima Runjaninu je podignut spomenik, a kompozitor se navodi kao „Josip“
Od teškog pisca za srednjoškolce, od prešućenog pa prisvojenog pisca, pa sve do danas kad se o njemu prave simpoziji, kad je u lektiri opet, uz sve veću literaturu o njemu, i dalje ostaje nešto međutim. Tragičnije i gorče: jedna trajna nelagoda ove kulture, kao ni kod jednog pisca što je ponikao u ovim zapadnim krajevima
Književnik, glavni tajnik nedavno osnovanog Manjinskog društva pisaca: Mislim da imamo dovoljno sposobnosti da dohvatimo vrijednosti koje su u prijašnjoj epohi bile ostvarene – da prihvatimo da kulturu čine i oni drugi, ne samo nijema ili nevidljiva većina
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
