Kako je najljepša srpska narodna pjesma postala hrvatski film
Navršava se stotinu godina od rođenja velikana hrvatskog filma, Vatroslava Mimice, režisera koji je ekranizirao „Banović Strahinju“
Muharem Bazdulj
Nepodnošljiva lakoća odlaženja
U jednom aforizmu od prije desetak godina, ratovi koji su pratili raspad Jugoslavije opisani su kao ratovi za teritoriju na kojoj niko više ne želi da živi. Gorka hiperbola postala je skoro dokumentarna stvarnost
Borislav Pekić: Zagrebačka Pisma iz tuđine kao anticipacija
U vrijeme kad izlaze prva dva toma Pekićevih „Pisama iz tuđine“, a oba izlaze u Zagrebu, Beograd i Zagreb, odnosno Srbija i Hrvatska, jedno drugom nikako nisu tuđina. Istorija se, međutim, suprostavila Pekićevoj tendenciji. Kad 1991. bude objavljivao „Poslednja pisma iz tuđine“, zagrebački izdavači, usprkos svemu, neće biti u igri. Knjigu će objaviti beogradska „Dereta“
Hrvatska i Srbija: vječna (a)simetrija
Hrvatsku Srbija interesuje preskriptivno, dok Srbiju Hrvatska interesuje deskriptivno; drugim riječima, Hrvatsku interesuje ona Srbija kakva bi, po dominantnim hrvatskim željama, trebala biti, dok Srbiju interesuje Hrvatska kakva zaista jeste
Kako je Orsonu Velsu Zagreb „glumio“ Prag
Kafkin „Proces“ Orson Vels snimao je na nekoliko lokacija u Zagrebu – osim čuvenih scena na Velesajmu, Vels je najveći broj scena snimio u dvorani „Kola“ (današnji „Hrvatski sokol“), zatim ispred Katedrale te ispred zgrade Narodnog sveučilišta „Moša Pijade“ u ulici Proleterskih brigada (danas Vukovarska)
Bogdan Šuput – tragični Apolon
Ove godine se navršilo tačno osam decenija od smrti slikara Bogdana Šuputa (1914. – 1942.). Život ga je od rodnog Siska preko Novog Sada, Beograda, Pariza, Sarajeva i njemačkih zarobljeničkih logora vratio u Novi Sad, gdje ga je čekala prerana nasilna smrt. Ono što je napravio u svojih nepunih trideset godina je značajan opus, ali i samo torzo slikarskog luka koji je mogao da ispiše
Dvije Goge iz Zagreba
Dvije Gordane su imale i isti nadimak: Goga. Dvije Goge su sve vrijeme provodile zajedno, čak su i na spavanje odlazile zajedno. Razlikovale su se po prezimenu. Druga Gordana prezivala se – Zec. Gordana Crevar se sjeća kako su po njenu drugaricu Gordanu Zec u obdanište često skupa znale doći majka i sestra: Marija i Aleksandra Zec
Herman Broh: Zagrebački vojnik za vrijeme „Veleizdajničkog procesa“
Zavodljiva je literarno priča o Hermanu Brohu u gradu Zagrebu 1909. godine. Ima tu materijala za beletrističku obradu. To su, između ostalog, i vrijeme i mjesto famoznog „Veleizdajničkog procesa“ kad su u Agramu sudili pedeset i trojici članova Srpske samostalne stranke
Dara – otišla sa rijekom
Iako Sarajevo s početka dvadeset i prvog vijeka troši mnogo u pokušaju da se uspostavi kao glavni grad nadetničke bosanskohercegovačke kulture i umjetnosti, ono nema praktično nikakvog interesa za Daru Sekulić, ženu koja je u jednoj drugoj epohi tu paradigmu praktično kreirala. Ako negdje u okolini i ima kakvog-takvog interesa za njenu poeziju, onda je to u Republici Srpskoj
Prvi strani igrači koji su zaigrali za Dinamo bili su iz Nigerije i Kostarike
Mada je Jugoslavija bila u Pokretu nesvrstanih, mada su ljudi iz Afrike bili već decenijama u jugoslovenskim studentskim domovima, mada južnoslovenske zemlje nemaju istoriju vlastitog kolonijalnog gospodarenja, nego su istorijski bili mnogo bliži statusu kolonija velikih sila, makar se i nalazile na evropskom kontinentu, naši stadioni su bili do kraja rasno unificirani. A ako je nešto u savremenom svijetu pravi izlog multikulture, onda je to vrhunski sport
