Nisu im (ne)sklone istorijske okolnosti

Nakon poraza Borisa Tadića prije jedanaest godina na predsjedničkim izborima u Srbiji, govorkalo se da ga čeka pozicija u važnoj međunarodnoj organizaciji, ali to se ipak nije desilo. Sada se slične najave čuju u vezi Mila Đukanovića. Zanimljivo je napraviti neku malu inventuru o eksjugoslovenskim političarima koji su napravili karijeru u međunarodnim organizacijama

Đuro Radosavović

Đuro Radosavović: U Crnu Goru je stigla demokratija

Pitanje državljanstva između Crne Gore i Srbije sporno je jer se crnogorska vlast trideset godina plašila priliva novih glasača, koji vrlo vjerovatno ne bi bili naklonjeni DPS-u. U procentima, potencijalnih 100.000 ljudi je ogroman broj ako uzmemo u obzir da pravo glasa u Crnoj Gori ima oko 500.000 ljudi. Upravo zato je dvojno državljanstvo u Crnoj Gori problem

Dvojna državljnstva

Drugi pasoš – privilegija ili hendikep

Skorašnji predsjednički izbori u Crnoj Gori skrenuli su pažnju na fenomen ljudi s dvojnim državljanstvima u politici. Zbog specifične situacije nakon raspada Jugoslavije, broj onih s višestrukim državljanstvima na ovim prostorima u opštoj populaciji je veliki, ali postavlja se pitanje treba li ta činjenica da ih hendikepira u njihovim političkim ambicijama

Vladimir Tabašević

Vladimir Tabašević: Nije dovoljno mir poželeti sa pozornice

Ratobornim zalaganjem protiv rata koji se dešava drugima i koji je faktički nezaustavljiv takvim nasumičnim angažmanom, stvaraju se, možda, uslovi za neki rat koji se može desiti nama. Kako? Tako što se polarizacijom, umesto pitanja suživota i opstanka, uvode prinude na opredeljvanje koje su osnovni uzrok svakog mogućeg sukoba. Mir nije dovoljno umetnički, glumački, naprosto glasno poželeti sa neke pozornice.

Evrovizija

Subverzivno protiv kiča

Takmičenje za Pjesmu Evrovizije niko ko drži do sebe ne smatra pretjerano ozbiljnim, ali opet je ono jedna od rijetkih tradicionalnih manifestacija gdje se evropske države jedne s drugim samjeravaju u oblasti popularne kulture. Hrvatska pjesma-kandidat ove godine naslanja se na strategiju kakvu je prošle godine inaugurisala Srbija

književne nagrade

Vanestetska razmimoilaženja

Najvažnija književna nagrada u socijalističkoj Jugoslaviji bila je NIN-ova nagrada. Ona se tradicionalno dodjeljuje u januaru. Na tom tragu, najmanje tri važne današnje književne nagrade u Beogradu i Zagrebu (uključujući i NIN-ovu) dodjeljuju se u januaru. Ali već neko vrijeme uticaj tih nagrada u književnom polju je mnogo manji nego prije

Stilske vježbe

Vježbanje srpsko-hrvatske povezanosti

Devetnaestog januara ove godine navršilo se pet i po decenija od premijere „Stilskih vježbi“, zagrebačke predstave koja je ušla u anale svjetskog pozorišta. Uz Peru Kvrgića i Lelu Margitić, dio te priče su i Tomislav Radić, Tonko Maroević, Danilo Kiš i Rejmon Keno. Priča je to koja je došla do Ginisove knjige rekorda kao i do povelje za osobit doprinos u promicanju kulturnog razvitka Republike Hrvatske

Neopterećeni vizama i kvotama

Otkad je u februaru počeo rat između Ruske Federacije i Ukrajine, impresionistčki se pominje veliki broj ljudi koji su stigli u Srbiju. Prva oficijalna informacija je da broj državljana Ruske Federacije koji je došao u Srbiju iznosi 140.141, iz Ukrajine je došlo 22.709 ljudi, dok je iz Bjelorusije došlo 5.501 ljudi, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Srbije. Svi ovi ljudi su ponovo, kao i prije sto godina, „neopterećeni kvotama, vizama, restrikcijama“

Prognana imena sa uličnih tabli

Link sa Jugoslavijom, ergo sa Srbima, zajednički je „krimen“ praktično svim istorijskim ličnostima koje su devedesetih u Zagrebu ostale bez „svojih“ ulica. Usprkos ustavnom pozivanju na kontinuitet sa odlukama ZAVNOH-a, u praksi su očito promovisane neke druge vrijednosti