Ivo Andrić u Banjaluci

Poznata je anegdota da je Ivo Andrić pozvao Branka Ćopića na večeru u Klub književnika i kroz šalu rekao: „Piši, Branko, romane a ne priče, romane niko ne čita!“

Dvadeseti oktobar: Od nemoći do oslobođenja

Tog 20. oktobra 1941. Nijemci su skupa s ljotićevcima u Kragujevcu sproveli raciju čija će konačna posljedica biti streljanje đaka koje pamti „Krvava bajka“ Desanke Maksimović. Tačno tri godine kasnije, partizanska vojska skupa s Crvenom armijom oslobađa Beograd

Princ Đorđe

17. oktobar: smrt nesuđenog kralja

Đorđe Karađorđević stariji je sin kralja Petra i kneginje Zorke. Bio je viđen za prestolonasljednika. Međutim odriče se prestolja u korist svog brata Aleksandra. Nakon okupacije 1941, nacisti žele s njim praviti neke kolaboracionističke kombinacije. Tek kad odbija biti na čelu okupacione vlade, tu ponudu dobija Nedić

Dva rođenja i jedna smrt

Na isti datum u tri različite godine, rođeni su Mihajlo Pupin i Ivo Andrić, a ubijen je kralj Aleksandar Karađorđević. Zanimljive su i tri tačke u kojima su se dva rođenja i jedna smrt desili: Idvor kod Kovačice, Travnik, te naposljetku Marsej

Hugo Klajn

Hugo Klajn: Među prvima doneo psihoanalizu u Srbiju

Drugi svetski rat Klajn je proveo u Beogradu pod lažnim imenom Uroš Klajić. U Jasenovcu i Staroj Gradiški stradali su mu otac i tri sestre. Njegova karijera psihoanalitičara završila se zaljubljivanjem u pacijentkinju, koja je postala i ostala, uprkos svim preprekama, njegov životni izbor i ljubav

Kornelije Stanković

Kornelije Stanković: kratki život i čudesno delo

Vreme do sredine XIX veka kao da je čekalo muzički pismenog Kornelija. Pročuo se po uspešnim muzičkim nastupima u prestonici Habzburške monarhije i po koncertima „za dobročinstvo“, a prionuo je i na zapisivanje i ujednačavanje crkvenog pojanja, koje je bilo pod različitim uticajima – narodnim, hilandarskim, ruskim i, posle Seobe 1690, zapadnim. U crkvenom pojanju tražio je narodno, u narodnom – umetničko

Pavle Bakić

Pavle Bakić: posljednji srpski despot

Na današnji dan, 20. septembra 1537, ustoličen je posljedni srpski despot. Samo devetnaest dana kasnije njegova odsječena glava, kao trofej, odnesena je u Stambol. To je lično organizovao Mehmed-paša Sokolović. Ako bismo tu priču tretirali kao neupitno dokumentovanu istinu, bilo bi u njoj neke istovremeno arhetipske i literarne dublje istine o tragičnoj sudbini srpskog naroda na vjetrometini balkanske i centralnoevropske istorije

Petar Pecija: srpski Robin Hud

Nakon mnogih akcija kojima je do tada komandovao, 1858. godine podiže čuvenu Pecijinu bunu. Turska vlast povećala je poreze koje seljaci nisu imali čime da plaćaju, a kada je zbog toga počelo otimanje stoke domaćinima, više se nije imalo kud. U selima oko Novog, Dubice, Prijedora i Kozarca hiljade ljudi se diglo na noge na čelu sa Pecijom