Žumberački Srbi

Granica kao sudbina

Danas se stanovništvo, koje se još u 16. stoljeću deklariralo srpskim, a naselilo se u hrvatskom pograničnom pojasu Žumberačke gore i Bele krajine u Sloveniji, može pronaći još jedino unutar slovenske općine Črnomelj, točnije njezinim selima Adlešići, Bojanci, Marindol, Milići te Paunovići. Najpoznatiji izdanak ovog naroda je glumac Radko Polič

Šibenska kapa

Šibenska kapa – simbol slavenstva i otpora talijanizaciji

Priča o nastanku šibenske kape počinje sa Simeunom, majkom slavnog srpskog pisca Sime Matavulja, koja je zajedno sa suprugom Stevanom pokrenula manufakturu za izradu dalmatinskih narodnih nošnji. Matavulji su kapu u početku izrađivali u tradicionalnoj crvenoj boji. No, prilikom jednog odlaska u Trst po materijal za njezinu izradu, njihov najstariji sin Đuro ne pronalazi tkaninu crvene boje, pa da se ne bi vratio praznih ruku, kupuje grubo narančasto sukno. Od tada kape izrađene u ovoj boji postale su toliko popularne među Šibenčanima da su do danas ostale simbol grada i toga kraja

Ljuba Moljac

Ljuba Moljac – prvi srpski stendap komičar

U kazalištu je odigrao samo jednu glavnu ulogu, no baš ga je ona u najvećoj mjeri proslavila. Riječ je o monodrami „Moljac“ čiji je glavni protagonist Ljuba Moljac, samoproglašeni nogometni reprezentativac i patološki lažac. Ova je uloga među publikom bila toliko omiljena da je Miodrag Andrić ubrzo postao prepoznatljiv isključivo pod imenom Ljuba Moljac, koje je i sam objeručke prihvatio

Lička kapa – sjećanje na kosovsku žrtvu

Kružna osnova kape u crnoj boji simbolizira tugu i žaljenje nad srpskim gubicima u Kosovskom boju na Vidovdan 1389. godine. Gornji dio kape uvijek je crvene boje koja simbolizira krv prolivenu u borbi za očuvanje časti, slobode, vjere, zavičaja… Devet dugih pletenih resa od crne svile, kićanki, koje se nalaze s pozadinske strane kape povezuju se sa simbolikom devetorice Jugovića, a duljina kićanki iskazuje duljinu puta koji su Srbi morali prevaliti od Kosova do Like bježeći pred osmanlijskom opasnošću

Oktobarska revolucija

Srbi iz Hrvatske u Oktobarskoj revoluciji – mnogi stradali u Staljinovim čistkama

U „Velikom oktobru“, kako ga je sovjetska komunistička vlast kasnije nazivala, te u građanskom ratu koji je nakon njega uslijedio, uz pripadnike autohtonih naroda nekadašnjeg ruskog imperija sudjelovao je i velik broj ljudi iz zemalja bivše (odnosno, u tom trenutku buduće) Jugoslavije. Njihova brojnost, kasnije procijenjena na oko 30 hiljada, bila je tolika da se u sklopu boljševičke partije formirala posebna Jugoslavenska komunistička grupa. Među njima je bilo i mnogo Srba iz Hrvatske