Vito iz Kotora: Neimar Visokih Dečana

Budući da je državna politika kralja Stefana Dečanskog, u skladu s generalnim stavom dinastije Nemanjića, iskazivala visoku razinu otvorenosti za suradnju s katolicima, osobito onima iz primorskih krajeva, donošenje odluke o podizanju hrama Vaznesenja Hristovog u Dečanima bilo je popraćeno izričitom odredbom o tome da njegovi kamenoresci moraju biti pozvani iz primorskih gradova

Kravata: Hrvatska i srpska baština

Područje na kojem je kravata u današnjem obliku nastala i odakle je krenula u svijet upravo je teritorij Vojne Krajine, mjesta ostvarivanja prvih neposrednih hrvatsko-srpskih kontakata na svim razinama življenja. Naime, habsburška vojna uprava pripadnicima svojih postrojbi dopuštala je da u znak raspoznavanja uobičajenim vojnim uniformama pridodaju elemente lokalnih narodnih nošnji

„Balkanski špijun“ u doba društvenih mreža: od fikcije do stvarnosti

Objavljujući na internetu svakodnevno podatke o svim svojim djelovanjima i promišljanjima, a istodobno prateći niz drugih ljudi koji čine isto, svi mi konstantno ostajemo istodobno u položaju Ilije Čvorovića, ali i njegove žrtve, podstanara Jakovljevića – svi smo i promatrači i objekti tuđeg promatranja. Osim toga, radnje „balkanske špijunaže“ na taj su način ne samo legalizirane, već i društveno poželjne

Sistematsko uništavanje ideala

Film „Kako sam sistematski uništen od idiota“ u četrdeset godina svog postojanja doživio je preobrazbu iz priče o tragediji pojedinca u aktualnu farsu čitavog postjugoslavenskog podneblja

Maratonci

Obitelj Topalović: od hromog pretka do besmrtnih potomaka

Poruku „Maratonaca“ nemoguće je svesti samo na mladalački bunt prema starijim članovima obitelji. Druga razina radnje, a ujedno i dobar razlog zašto ovaj film nastavljaju voljeti čak i oni koji su godinama bliže Panteliji nego Mirku, odnosi se na metaforu obiteljske loze i biznisa Topalovića koja ustvari predstavlja kritički prikaz okoštalih struktura vlasti u državi, naviklih na svoj status i djelovanje, pa zbog toga posve onemogućenih za razmišljanje o promjenama

Ko to tamo peva

„Ko to tamo peva“ – Jugoslavija u malom koju i dalje živimo

Likovi iz filma „Ko to tamo peva“ imali su jasno određen cilj i poznatu duljinu puta od neimenovanog šumadijskog sela do Beograda, dok suvremenim tranzicijskim putnicima nikad nije jasno objašnjeno kada bi i kako trebali završiti svoj tranzit, koji je i više od 30 godina nakon napuštanja socijalizma očito i dalje u punom jeku