Likovi iz filma „Ko to tamo peva“ imali su jasno određen cilj i poznatu duljinu puta od neimenovanog šumadijskog sela do Beograda, dok suvremenim tranzicijskim putnicima nikad nije jasno objašnjeno kada bi i kako trebali završiti svoj tranzit, koji je i više od 30 godina nakon napuštanja socijalizma očito i dalje u punom jeku
S obzirom na trendove, možda će se sveprisutna maksima po kojoj „faks ne završavaju pametni nego uporni“ uskoro preokrenuti u „faks ne završavaju uporni nego bogati“
Iz RKS-a navode kako sporna zastava s petokrakom za njih primarno ne simbolizira državu SFRJ već Narodnooslobodilačku borbu i revoluciju u zemljama bivše Jugoslavije, kao i jedinstvo radničke klase južnoslavenskoga prostora neovisno o nacionalnoj pripadnosti
Uprizoren kao opera, „Regoč“ još jednom dokazuje Ivanu Brlić-Mažuranić kao multimedijalnog umjetnika, s neograničenom širinom mogućnosti njezinih djela u generiranju novih oblika inspiracije i kreativnosti
Papagajske ponavljače mantre kako se „samo s kršćanstvom izruguje“ treba podsjetiti da je Šarli Ebdo upravo francuski, i to lijevo-liberalni list, a onima koji strahuju od Božjega gnjeva trebalo bi biti jasno da Bog, ukoliko je zaista riječ o čovjekolikom biću koje nas konstantno motri s oblaka, danas vjerojatno gleda Gazu, Ukrajinu ili Jemen, a ne Olimpijadu
Hrvatskoj publici premijerno prikazano najnovije ostvarenje crnogorske kinematografije – komedija „Živi i zdravi“
Čuveni filozof i jedan od osnivača časopisa Praxis, čije su ideje u najvećoj mjeri utjecale na formiranje studentskog pokreta u Jugoslaviji 1968.
Danas se stanovništvo, koje se još u 16. stoljeću deklariralo srpskim, a naselilo se u hrvatskom pograničnom pojasu Žumberačke gore i Bele krajine u Sloveniji, može pronaći još jedino unutar slovenske općine Črnomelj, točnije njezinim selima Adlešići, Bojanci, Marindol, Milići te Paunovići. Najpoznatiji izdanak ovog naroda je glumac Radko Polič
Personificirani Božić koji je, u stvari, ništa drugo nego mali Bog, tek rođeni Hristos, po svom dolasku udara štapom i lupa na vrata donoseći obiteljima radost, a simbolički pozlaćuje njihove domove i njihova srca
Priča o nastanku šibenske kape počinje sa Simeunom, majkom slavnog srpskog pisca Sime Matavulja, koja je zajedno sa suprugom Stevanom pokrenula manufakturu za izradu dalmatinskih narodnih nošnji. Matavulji su kapu u početku izrađivali u tradicionalnoj crvenoj boji. No, prilikom jednog odlaska u Trst po materijal za njezinu izradu, njihov najstariji sin Đuro ne pronalazi tkaninu crvene boje, pa da se ne bi vratio praznih ruku, kupuje grubo narančasto sukno. Od tada kape izrađene u ovoj boji postale su toliko popularne među Šibenčanima da su do danas ostale simbol grada i toga kraja
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
