Personificirani Božić koji je, u stvari, ništa drugo nego mali Bog, tek rođeni Hristos, po svom dolasku udara štapom i lupa na vrata donoseći obiteljima radost, a simbolički pozlaćuje njihove domove i njihova srca

Priča o nastanku šibenske kape počinje sa Simeunom, majkom slavnog srpskog pisca Sime Matavulja, koja je zajedno sa suprugom Stevanom pokrenula manufakturu za izradu dalmatinskih narodnih nošnji. Matavulji su kapu u početku izrađivali u tradicionalnoj crvenoj boji. No, prilikom jednog odlaska u Trst po materijal za njezinu izradu, njihov najstariji sin Đuro ne pronalazi tkaninu crvene boje, pa da se ne bi vratio praznih ruku, kupuje grubo narančasto sukno. Od tada kape izrađene u ovoj boji postale su toliko popularne među Šibenčanima da su do danas ostale simbol grada i toga kraja

U kazalištu je odigrao samo jednu glavnu ulogu, no baš ga je ona u najvećoj mjeri proslavila. Riječ je o monodrami „Moljac“ čiji je glavni protagonist Ljuba Moljac, samoproglašeni nogometni reprezentativac i patološki lažac. Ova je uloga među publikom bila toliko omiljena da je Miodrag Andrić ubrzo postao prepoznatljiv isključivo pod imenom Ljuba Moljac, koje je i sam objeručke prihvatio

Kružna osnova kape u crnoj boji simbolizira tugu i žaljenje nad srpskim gubicima u Kosovskom boju na Vidovdan 1389. godine. Gornji dio kape uvijek je crvene boje koja simbolizira krv prolivenu u borbi za očuvanje časti, slobode, vjere, zavičaja… Devet dugih pletenih resa od crne svile, kićanki, koje se nalaze s pozadinske strane kape povezuju se sa simbolikom devetorice Jugovića, a duljina kićanki iskazuje duljinu puta koji su Srbi morali prevaliti od Kosova do Like bježeći pred osmanlijskom opasnošću

Od 2.224 putnika i članova posade Titanika, njih 34 dolazilo je s prostora bivše Jugoslavije, od čega je njih polovica na put krenulo iz Like. Svi su bili smješteni u trećem razredu. Živote je izgubilo njih čak 31

U Beogradu je 1552. štampana prva knjiga ćirilicom. Ključna osoba u provedbi ovoga pothvata bio je Trojan Gundulić, član dubrovačke kolonije u Beogradu, čija je ličnost do današnjih dana nažalost ostala poprilično zanemarena

Već od prvih dana ustanka u ljeto 1941. godine Milan Basta bio je učesnik Narodnooslobodilačke vojske

U „Velikom oktobru“, kako ga je sovjetska komunistička vlast kasnije nazivala, te u građanskom ratu koji je nakon njega uslijedio, uz pripadnike autohtonih naroda nekadašnjeg ruskog imperija sudjelovao je i velik broj ljudi iz zemalja bivše (odnosno, u tom trenutku buduće) Jugoslavije. Njihova brojnost, kasnije procijenjena na oko 30 hiljada, bila je tolika da se u sklopu boljševičke partije formirala posebna Jugoslavenska komunistička grupa. Među njima je bilo i mnogo Srba iz Hrvatske

Niti jedan pripadnik alkarskog društva nije pristupio ustaškom pokretu, pa čak niti domobranstvu NDH, dok su mnogi otišli u partizane, a neki čak i u Dinarsku četničku diviziju Momčila Đujića. Po uspostavi socijalističke Jugoslavije, Viteško alkarsko društvo mijenja ime u Narodno alkarsko društvo, a njegovim počasnim članom imenovan je maršal Tito