„Aprilski paket“ predviđao je jačanje države, a slabljenje entiteta. Interesantno je da su sve ključne srpske partije prihvatile taj dokument, a protiv su bili bošnjački i hrvatski poslanici, zbog čega paket nije prošao u parlamentu BiH

Republika Srpska proslavlja 9. januar u znak sjećanja na odluku o osnivanju Srpske Republike BiH koja je donijeta tog dana 1992. godine. Deklaracija koju je tada u Sarajevu usvojila Skupština srpskog naroda u BiH praktično je temelj današnje Republike Srpske

Ovdašnje vlasti se povremeno trude da se bave pitanjima koja nisu direktno vezana za velike političke procese, pa su se u decembru na dnevnom redu našle teme zagađenog vazduha i zabrane pušenja u zatvorenim prostorijama

Šokirani u izbornoj noći bili su i vlast i opozicija, jedni zbog male prednosti, a drugi zbog neočekivano dobrog rezultata. Rezultat Karanovog protivkandidata, takođe univerzitetskog profesora, Branka Blanuše ohrabrujući je za opoziciju, iako je već sada izvjesno da on nema nikakve šanse da ponovo bude kandidat

Tri konstitutivna naroda u BiH imaju potpuno različito gledište na Dejtonski sporazum. U toj različitosti ima nečeg zajedničkog – stremljenje svih prema njegovom rušenju. Čini se, ipak, da će kreator ovog akta imati posljednju riječ

„Prave stvari tek dolaze“, poruka je koja odzvanja iz vladajućih krugova u Banjaluci. Po političarima iz Sarajeva Dodik se nagodio sa Amerikancima „na štetu države BiH“. Opozicija u Banjaluci nema dilemu da je „Dodik prodao Republiku Srpsku“

Prijavu SNSD-a za izbore potpisao je Dodik, što je CIK prihvatio. To znači da Dodik može ostati predsjednik stranke jer ta se funkcija ne finansira iz javnih sredstava. Biti predsjednik SNSD-a u zemlji poput BiH znači da se i dalje pitate za sve ključne procese u zemlji

Isidora Graorac iz Organizacije porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila Republike Srpske kaže da za 17 godina postojanja Instituta za traženje nestalih BiH nije pronađen nijedan nestali Srbin. Iz Republike Srpske traga se za još 1.616 lica od kojih je oko 1.000 civila

Osam dosadašnjih visokih predstavnika (sedam iz Banjaluke priznatih i nepriznati Kristijan Šmit), nametnulo je nevjerovatnih 913 odluka koje su direktno zadirale u ustavno-pravni poredak BiH