Za mjesec dana u BiH biće održani opšti izbori, deseti nakon završetka rata, na kojima će građani izabrati članove Predsjedništva BiH, poslanike u zajedničkom, entitetskim i kantonalnim parlamentima, te predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske. Ovi, jubilarni izbori biće istorijski, ali ne po rezultatima jer dramatične promjene na političkoj sceni nije realno očekivati, nego zbog načina na koji će biti sprovedeni, što će BiH svrstati u ravan sa Filipinima, Kirgistanom, Mongolijom i Irakom.

O čemu se radi? Kako smo ranije pisali, izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Nijemac Kristijan Šmit sa pozicije visokog predstavnika, iako nepriznat od strane Moskve, Pekinga i Banjaluke, predviđena je primjena takozvanih modernih tehnologija u izbornom procesu. To podrazumijeva instaliranje posebnih mašina, takozvanih skenera na više od 6.000 glasačkih mjesta širom BiH kroz koje će glasači, nakon što obave glasanje na tradicionalan način, olovkom, provući svoje listiće kroz skener koji će zabilježiti glasove i tako bi trebalo da bude spriječen svaki vid manipulacija. Međutim, gotovo sve u vezi sa novom opremom već mjesecima prate brojne nedoumice, pa i neka vrsta skandala. Oprema je, naime, nabavljena nakon sumnjivo provedenog tendera. Poslije toga uslijedile su žalbe nezadovoljnih ponuđača koje su redom odbijene. Nakon što su obavljene tenderske procedure Centralna izborna komisija (CIK) počela je sa pripremama za izbore po novim pravilima, ali danas, mjesec uoči izbora, i dalje postoji mnogo nejasnoća koje mnoge navode na zaključak da će izbori čak biti odgođeni. Iz CIK-a uvjeravaju da je sve pod kontrolom, ali konkretne odgovore na neka logična pitanja javnost još nije dobila.

Prije svega, niko ne zna koliko će novi način glasanja usporiti cijeli proces, te da li će, posljedično, dolaziti do produžavanja rada biračkih mjesta (u BiH se, kad je sve redovno, glasa od 7 do 19, nedjeljom). Drugo je pitanje šta će se događati ako skener ne može da bude povezan na internet što, uzevši u obzir ogroman broj biračkih mjesta u ruralnim sredinama gdje su dometi telekom operatera loši ili uopšte ne postoje, sasvim realna mogućnost. Nestanak struje na biračkom mjestu takođe je problem o kojem, čini se, niko ne vodi računa. Potpuno drugi ugao tiče se brojanja i kontrole rezultata koji budu zabilježeni kad listić prođe kroz mašinu. Pojedine političke partije upozoravaju da to otvara širok prostor za manipulaciju rezultatima, druge, pak, one iz opozicije, tvrde da je u pitanju samo strah vladajućih jer će konačno sve biti pošteno.

U moru tih komentara proteklih dana se pojavilo i poređenje BiH sa drugim zemljama koje su pokušale sa elektronskim glasanjem i odustale kao što je, na primjer, Njemačka, ali i sa onima koje su takva pravila jednom primijenile, pa su ih i ostavili na snazi. U pitanju su već pomenuti Mongolija, Kirgistan, Filipini i Irak.

Ali, i tu postoje razlike koje BiH svrstava u kategoriju prvih na planeti. Prema tvrdnjama pojedinih političara, birači u Mongoliji, Filipinima i Iraku imaju samo jedan glasački listić koji nakon obavljenog glasanja provuku kroz skener dok u Kirgistanu koriste dva. U BiH će, pak, biti korištena čak četiri glasačka listića. Konkretno, u Republici Srpskoj birači će popunjavati listiće sa kandidatima za predsjednika Republike, zatim srpskog člana Predsjedništva BiH, te one za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Narodnu skupštinu Republike Srpske.

I tu postoji dodatni problem jer skener može da skenira samo posebne dimenzije listića što je uticalo na to da ove godine glasači na listićima za oba pomenuta parlamenta neće imati imena kandidata već samo nazive stranaka i brojeve kandidata na listama dok će pored sebe prilikom glasanja imati poseban papir sa brojevima i imenima kandidata, te će im on poslužiti kao pomoćno sredstvo da izraze svoju volju. Da li će uspjeti i u kojoj mjeri, gotovo je nemoguće prognozirati. Izvjesno je da će novi način glasanja uticati na izlaznost koja u BiH nikad nije prelazila više od 55 odsto osim na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine.

Otuda ostaje ključno pitanje da li će 4. oktobra u BiH biti praznik demokratije ili praznik improvizacije. U svakom slučaju desiće se eksperiment o čijim posljedicama, sve su prilike, nadležni najmanje razmišljaju.