U vrijeme kad izlaze prva dva toma Pekićevih „Pisama iz tuđine“, a oba izlaze u Zagrebu, Beograd i Zagreb, odnosno Srbija i Hrvatska, jedno drugom nikako nisu tuđina. Istorija se, međutim, suprostavila Pekićevoj tendenciji. Kad 1991. bude objavljivao „Poslednja pisma iz tuđine“, zagrebački izdavači, usprkos svemu, neće biti u igri. Knjigu će objaviti beogradska „Dereta“
Divna Zečević bavila se i književnim radom, objavljivala je u časopisima, dnevnim i tjednim novinama i radio emisijama, i to članke, eseje, pjesme i polemike. Godinama je vodila lični dnevnik opsega oko šest hiljada rukom ispisanih stranica
Hrvatsku Srbija interesuje preskriptivno, dok Srbiju Hrvatska interesuje deskriptivno; drugim riječima, Hrvatsku interesuje ona Srbija kakva bi, po dominantnim hrvatskim željama, trebala biti, dok Srbiju interesuje Hrvatska kakva zaista jeste
Među dobrotvorima koji su pomagali rad Privrednika bili su mnogi čuveni Srbi
Svečanom akademijom u Muzičkoj akademiji u Zagrebu Srpsko privredno društvo Privrednik u utorak je obilježilo 125. godišnjicu od osnivanja
Kafkin „Proces“ Orson Vels snimao je na nekoliko lokacija u Zagrebu – osim čuvenih scena na Velesajmu, Vels je najveći broj scena snimio u dvorani „Kola“ (današnji „Hrvatski sokol“), zatim ispred Katedrale te ispred zgrade Narodnog sveučilišta „Moša Pijade“ u ulici Proleterskih brigada (danas Vukovarska)
U četiri županije – Primorsko-goranskoj, Virovitičko-podravskoj, Bjelovarsko-bilogorskoj i Požeško-slavonskoj, više neće biti birani zamjenici župana iz redova srpske manjine. Razgovarali smo s dosadašnjim predstavnicima u izvršnoj vlasti o uzrocima ovakvog stanja i mogućim rješenjima
Ove godine se navršilo tačno osam decenija od smrti slikara Bogdana Šuputa (1914. – 1942.). Život ga je od rodnog Siska preko Novog Sada, Beograda, Pariza, Sarajeva i njemačkih zarobljeničkih logora vratio u Novi Sad, gdje ga je čekala prerana nasilna smrt. Ono što je napravio u svojih nepunih trideset godina je značajan opus, ali i samo torzo slikarskog luka koji je mogao da ispiše
U vrijeme kad se, kako se zna reći, „nije gledalo ko je ko“, među najpoznatijim imenima na koje je padala „svjetlost pozornice“, karijeru je gradio i znatan broj manje primijećenih, ali za povijest ovdašnje kulture važnih glumaca. Glumaca koje je vezalo i nešto izvan dramske umjetnosti…
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
