Čak i ako ne odemo dublje u raspravu o kliničkoj depresiji koja je postala pošast među mlađom populacijom, u kontekstu dominantnih afekata naše suvremenosti možemo primijetiti kako je ravnodušnost metastazirala. Kao protuotrov mogu poslužiti inzistiranje na solidarnosti i empatiji
Juraj Bahnik, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba: Želimo da Grad Zagreb bude naš partner i podrška u rješavanju manjinskih problema i na nacionalnom nivou
Početkom osamdesetih banjalučki autor Mirko Skakić objavio je doktorsku disertaciju o Novaku Simiću. Otada pa do danas ovog hrvatskog, srpskog i bosanskohercegovačkog pisca zaboravili su i Hrvati i Srbi i Bosanci i Hercegovci
Momirović je osnivao i razvijao brojne znanstvene i nastavne institucije u Zagrebu kao što su Sveučilišni računski centar (SRCE), Fakultet za kineziologiju, Fakultet za defektologiju, osnivao brojne kolegije i pokretao postdiplomske studije na Filozofskom, Medicinskom i Prirodoslovnom fakultetu u Zagrebu, Beogradu i Novom Sadu, bio gostujući predavač na više fakulteta u Moskvi
Za vrijeme Prvog, kao i za vrijeme Drugog svjetskog rata nije želio nigdje bježati nego je ostao sa svojim narodom, „pa šta bude njemu, neka bude i meni“, govorio je
Žene su ograničene javnim i privatnim patrijarhatom. Privatnim, koji je određen podjelom rada, rodnim ulogama i mjestom žene unutar doma, dok je javni određen ulaskom žena na tržište rada, odnosno u javnu domenu. Iako svjesne količine i tereta kućanskog rada, žene ne prepoznaju to kao nevidljivi i neplaćeni rad. Ovo je karakteristika žena u ruralnim područjima, bez obzira na kojem ruralnom području žive
Navršava se stotinu godina od rođenja velikana hrvatskog filma, Vatroslava Mimice, režisera koji je ekranizirao „Banović Strahinju“
Roman „Privrženost“ Drage Kekanovića požnjeo je više hvalospjeva i dobio više pažnje na raznim stranama na nekad zajedničkom prostoru nego svi njegovi raniji radovi
Prvi znaci pada popularnosti zagrebačkih kina uočeni su već u 80-ima s pojavom prvih videoteka, a počela su propadati i gasiti se u 90-ima, jedan za drugim, tiho ali neumitno. Do danas su u Zagrebu zatvorena praktički sva kina koja su bila dio naše mladosti, a bilo ih je u to doba oko trideset
Goran Vinčić i Marko Dejanović u novom podcastu Radio Privrednika – „Ko to tamo priča“
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
