Ova godina je vrlo egzaktno pokazala da od lošeg uvijek može gore. Nakon dvije godine pandemije, zatvaranja, mjera i ograničenja, dočekao nas je rat, inflacija, prijetnja svjetske ekonomske krize i daljnjih ratnih sukoba i eskalacija i to najvećih svjetskih igrača, SAD-a, Rusije i Kine
Srpsko privredno društvo Privrednik poziva vas na dobrotvornu aukciju umjetničkih slika
Godinama već nema dvojezičnih tabli. A što se tiče ostalih prava, jedino pravo koje se praktično gasi jeste pravo nas većnika i zamenika gradonačelnika iz srpske zajednice na dvojezične materijale, pravo koje smo nas četvorica koristili, kaže Srđan Milaković
S Draganom Modrić razgovaramo o tome zašto je Tvornica Dalmatinka bila važna za cetinski kraj, a posebno za žene koje su u njoj radile i kako je ova tvornica pokrenula emancipaciju žena
Indirektan pozitivan učinak uspjeha nogometaša jest i širenje i osnaživanje kulture uspjeha, ponajprije među mladima. Onima koji su u procesu socijalizacije, njima se šalje poruka da je moguće uspjeti i ostvariti vrhunski rezultat na svjetskoj razini prije svega radom, zajedništvom, disciplinom i vjerom u dobar rezultat…
Vlajternativa je Benkovcu donijela novi identitet, novi duh, mladost, razbila je i srušila stereotipe o Benkovcu i njegovim ljudima, benkovačkoj mladosti je donijela odrastanje u gradu u kojem se mogla osjetiti alternativna scena s bendovima i ponudom koja nije zaostajala za drugim većim gradovima i njihovom scenom
Knjiga Dubravke Zime „Praksa svijeta“ radikalno mijenja predodžbu o Ivani Brlić Mažuranić (Ogulin 1874. – Zagreb 1938.), najvećoj spisateljici hrvatske dječje književnosti
Na ragbijaškom terenu i na tribinama uvijek krcatih stadiona nikad nećete vidjeti i doživjeti neugodu ili probleme zbog svoje rasne, vjerske, nacionalne, rodne ili bilo koje druge pripadnosti. To je nepisano pravilo broj jedan, kaže najbolji hrvatski ragbijaš svih vremena Nik Jurišić
U ovom dijelu Dalmatinske zagore patrijarhat je stoljećima prisutan, a tu su žene preživjele i rat, izbjeglištvo, povratak u opustošen kraj i siromaštvo. Radmila Berić shvatila je da mora sama izboriti bolju budućnost. Sebi, ali i brojnim ženama osigurala je posao i ekonomsku neovisnost
Link sa Jugoslavijom, ergo sa Srbima, zajednički je „krimen“ praktično svim istorijskim ličnostima koje su devedesetih u Zagrebu ostale bez „svojih“ ulica. Usprkos ustavnom pozivanju na kontinuitet sa odlukama ZAVNOH-a, u praksi su očito promovisane neke druge vrijednosti
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
