Terazijski Crnogorci

Jedan Crnogorac, s bubnjarskim palicama, smije se s Neba; i drugi, još živ, sa štapom na koji je bio oslonjen poput slijepca, ali bi njime i danas da zamahne i udari, i dalje sa stavom da nekoga ili nešto brani

Katarina Bogdanović

Žena koja se ne zaboravlja

Katarina Bogdanović, rođena prije 140 godina u Trpinji pored Vukovara, prva je školovana filozofkinja u Srbiji i prva je urednica Ženskog pokreta, prvog feminističkog časopisa u Jugoslaviji

Zabezeknuti i ustavobranitelji

Odavde se pojavljuju refleksi mnogo toga potisnutog, najrazličitije emocije, želje i projekcije, uglavnom od malo dobra i koristi u svojoj suštini. Druga reakcija uočljiva je u Srbiji: tu dežurni brižnici i tumači, ne želeći se otkriti dok stvar još nije gotova, pitaju se: „Je li protest ustavan?“

Djeca u koloni

Djevojka koju su neki dan četvorica batinaša prebili bejzbol palicama u Novom Sadu ima dvadeset i dvije godine. Kako god se okretalo i vrtjelo, što god izmišljali i vadili se, jedno je izvjesno. Ona zaslužuje bolje

Zbogom, Goranka

Zamišljam gore u maglenim i gustim šumama iznad Moravica neki naš mali Parnas, mjesto tajnovito i mistično. Goranka Matić je sad tamo – zajedno s velikim Moravčanima, s Perom Kvrgićem, Nikolom Hajdinom, Gajom i Svetom Petrovićem, s episkopom Danilom

Kad nas posvoje

Kad navodno najprogresivnija kandidatkinja za predsjednicu države napravi spot koji počinje pitanjem: „Što Hrvati žele za Božić?“, to iznutra ubode kao igla. I zasmeta dodatno, koliko god navikli, jer dolazi iz jedinog kuta odakle ne bi trebalo doći

Zvuk vremena

Maestro Mladen Jagušt svoj najprepoznatljiviji potpis ostavio je uz apsolutno najznačajnija djela srpske i pravoslavne duhovne muzike i za mene jedan je od simbola „moga“ Beograda

Njegov Beograd i moj Zagreb

Njegov Beograd je bio kao neki veliki otok ili ostrvo odakle se činilo da „autohtono“ rastu takve biljke čudnovate kao što je Uroš, čak na momente skoro samodovoljne

Život van centra

Međunarodni naučni skup održan početkom oktobra u Šibeniku pod naslovom „Mediteranski pejzaži, identitet i život naroda Dalmacije“ blistavi je primjer toga novoprobuđenog i drugačijeg kulturnog života izvan najužeg centra

SANU

Veličanstveni Balkan

Prije devedeset godina, 1934. u Beogradu je osnovan Balkanski institut sa ciljem da se pokaže golema i neprocjenjiva vrijednost ovdašnjih kultura i njihovih dometa, u univerzalnim kategorijama upravo, a naspram podcijenjenosti od strane evropskih i svjetskih kulturnih i političkih hegemonija