Katarina velika
Roman „Privrženost“ Drage Kekanovića požnjeo je više hvalospjeva i dobio više pažnje na raznim stranama na nekad zajedničkom prostoru nego svi njegovi raniji radovi
Kultura
Foto: Dalibor Urukalović/PIXSELL
Nepovratni sjaj zagrebačkih gradskih kina
Prvi znaci pada popularnosti zagrebačkih kina uočeni su već u 80-ima s pojavom prvih videoteka, a počela su propadati i gasiti se u 90-ima, jedan za drugim, tiho ali neumitno. Do danas su u Zagrebu zatvorena praktički sva kina koja su bila dio naše mladosti, a bilo ih je u to doba oko trideset
Goran Kostić Kosta, foto: YouTube printscreen
Goran Kostić – Kosta, od studenog do novembra
Goran Kostić Kosta, nekada lider zagrebačke grupe „Studeni Studeni“ morao je 1991. napustiti svoj grad. Trebalo je nastaviti živjeti, i naravno svirati. U Nišu obnavlja bend s drugim članovima, i simboličnom i sarkastičnom gestom, mijenja mu ime u „Novembar“
Naslovna strana knjige Vojislava Đukića Kokija „S vremena na vreme - knjiga pesama“
Bitlsi s vremena na vreme
Te 1972. godine u Beogradu je osnovana grupa S vremena na vreme, a godinu ili dve posle toga izlazili su prvi singlovi Bitlsa. I jedni i drugi imali su u svojim pesmama puno neobično lepih melodija, i jedni i drugi slagali su glasove najbolje na svetu, i jedni i drugi eksperimentisali su sa uticajima i pravili fantastičnu muziku
Borislav Pekić: Zagrebačka Pisma iz tuđine kao anticipacija
U vrijeme kad izlaze prva dva toma Pekićevih „Pisama iz tuđine“, a oba izlaze u Zagrebu, Beograd i Zagreb, odnosno Srbija i Hrvatska, jedno drugom nikako nisu tuđina. Istorija se, međutim, suprostavila Pekićevoj tendenciji. Kad 1991. bude objavljivao „Poslednja pisma iz tuđine“, zagrebački izdavači, usprkos svemu, neće biti u igri. Knjigu će objaviti beogradska „Dereta“
Foto: Marin Tironi/PIXSELL.
Zaboravljeni biseri zagrebačkog glumišta
U vrijeme kad se, kako se zna reći, „nije gledalo ko je ko“, među najpoznatijim imenima na koje je padala „svjetlost pozornice“, karijeru je gradio i znatan broj manje primijećenih, ali za povijest ovdašnje kulture važnih glumaca. Glumaca koje je vezalo i nešto izvan dramske umjetnosti...
Miloš Crnjanski (1893. –1977.)
Crnjanski u Zagrebu
Veliki pisac na razmeđu srušenog austrougarskog carstva i stvaranja nove jugoslavenske zajednice
Sava Šumanović, veličanstveni zamah i strašan kraj
Sava Šumanović, slikar zelenih i zlatnih polja, oranica i tamnozelenih krošnji, slikar snježnih bjelina što pokrivaju ravničarske sokake i ulice, slikarski date čudnom i vanredno uspjelom atmosferičnošću, portretist aktova žena iz građanskih krugova, slikar krajolika i dječjih portreta, urbanih ljudi u kafeima, portreta ribara i ravničarskih beračica, skončao je u barbarskoj, živinskoj i potpunoj negaciji njegova života, nastojanja i blagog koliko vatrenog temperamenta
Nekadašnja gostionica Blato. Foto: Antonio Bronić/Večernji list
Jutro poezije u Zagrebu: Posljednja pjesnička linija obrane
Jutro poezije i magični trokut Kavkaz-Zvečka-Blato proizašli su iz istog izvora želje za osvajanjem društvene slobode u prostoru umjetničke imaginacije
Branko Miljković, najsjajnija zvezda srpske poezije, ugasla u Zagrebu
Branko je preko Beograda, kao glavnog grada i prvog kulturnog centra, izmučen i iznerviran sukobima s okolinom, s književnom i političkom čaršijom, u jesen 1960. godine stigao u Zagreb, prihvativši mjesto urednika literarne redakcije na Radio Zagrebu
