„Ja sam vode navato u one flaše od pet litara, jer znaš, moram imat vode. Tako je kako je, da kažem najbolje ili najgore, svejedno je. Ništa neću promijeniti. Sada sam se čak na to i naviko. Po zimi mi je lakše, upalim kalorifer. Ljeti je jebeno, jer gadno upeče u kamp kućici“, kaže Vlado Manojlović iz Gline kojem pet godina nakon potresa nije obnovljena kuća

Jedna bliska osoba tada me pitala zašto idem tamo, a ja sam bez puno razmišljanja odgovorila da je to zato što su tamo svi ljudi bolji od mene. Osjećala sam se da će se na mene zalijepiti njihova dobrota, kaže povjesničarka umjetnosti, Nada Beroš, zbog čega se okrenula pravoslavlju

Na nedjeljnu liturgiju u hramu sv. Ćirila i Metodija u Ljubljani gotovo se nije moglo ući, toliko se unutra natiskalo ljudi. Doslovno stotine, jer je crkva jako velika. Majke s djecom, puno mladih…

Želimo ovom izložbom pokazati da Srbi imaju duboke korijene na ovim prostorima. Kulturno naslijeđe Srba u Hrvatskoj se zataškava i ovo je pokušaj da se to zaustavi, kaže autor izložbe Boris Bjelajac

„Dok čovjek poštuje sebe, poštovat će ga i drugi. Drvo koje nema dubok korijen podložno je udarima vjetrova koji ga mogu iz korijena iščupati. Tako je i sa čovjekom koji sebe ne poštuje, svoju vjeru i svoje korijene“, kaže protojerej SPC-a Saša Lončina

Svaki njihov dan počinje liturgijom, poslije je doručak, pa nastava do 13 sati. Što je ove mlade ljude odvelo od kuće i dovelo u živopisnu dolinu pored rijeke Krke? Ljubav prema Bogu i želja da se služi svom narodu

Crkvu Svete Trojice oslikali su slikari hrvatske moderne Celestin Medović,
Bela Čikoš Sesija i Ivan Tišov. Unatoč tome u Bjelovaru je tokom rata devedesetih minirano više od 600 objekata u vlasništvu Srba, a crkva je opljačkana i devastirana

U Vladičanskom dvoru čuje se sirensko pojanje monahinje. Liturgija je počela. U malom prostoru troje vjernika i pet sveštenika. U Slatini i Daruvaru puno više vjernika dolazi na liturgiju. Tamo je atmosfera puno opuštenija. Pakrac je još u poratnom grču, osjeti se to u gradu

„Mnogima policija obilazi kuće i provjerava žive li stalno na tim adresama. Javio mi se čovjek iz Šapca koji pola godine živi tamo, a kada je ljepše vrijeme, kada se kosi trava i peče rakija, dođe ovdje, ali on nema pravo na obnovu“, kaže Radovan Jović, pravnik SNV-a koji radi u Glini