Sagradili su crkvu, osnovali pjevačko društvo, pokrenuli dva časopisa, igrali pozorišne predstave. Otvorili su i ambulantu i školu, tako da je dosta Bilećana završilo čuvenu rusku školu. Kadeti su se u Bileći zadržali pet godina, sve do 1926.
U uvjetima potpunog rasula jasno je da izbor glavnog državnog odvjetnika neće značajno doprinijeti poboljšanju stanja u pravosuđu, ali loš izbor svakako može doprinijeti pogoršanju i takvog stanja
Nova godina će, razume se, stići i onima koji je ne budu čekali. Međutim, sva čar i jeste u čekanju, a ne u Novoj godini. Lepo je čekati nešto u šta ste sigurni da će doći. Čekali smo u životu razne stvari, to svi znamo, a uvek su nam i sigurno dolazile samo nove godine
Pedeset godina posle početka i trideset pet godina posle kreativnog kraja, mit o Bijelom dugmetu i dalje postoji
„Ohridska legenda“ bila je ogledni komad domaće primijenjene orkestarske muzike i jedno od najpopularnijih i najizvođenijih djela i u svijetu. Stvaralac je u spoju visoke kulture i tradicije zapadne klasične muzike s našim narodnim nasljedstvom uspio stvoriti nešto jedinstveno, jezikom razumljivim svijetu, a u isto vrijeme naše vlastito. Zbog toga, zbog takvog uspjeha Stevan Hristić bio je klasik već za života
„Brana je čitavih četrdeset godina bio za beogradsku kulturu i kafanski život ono što je za brazilski život bio igrač fudbala Garinča: narodna radost. Brana je bio razlog za put u Beograd mnogom i darovitom i jurodivom pjesniku, stihoklepcu ili zvjezdoznancu iz čitave Jugoslavije. Bilo je dosta takvih koji su i jedno sjedenje u kafani blizu Branina stola smatrali diplomom o položenom majstorskom ispitu“, pisao je Sinan Gudžević o Petroviću
Lalić je unutar književne scene u socijalističkoj Jugoslaviji jedan od najizrazitijih primjera međusobnih veza Beograda i Zagreba. Mada rođenjem i dominantnim dijelom života tipični Beograđanin, formativne godine – i ljudske i književne moglo bi se reći – proveo je u Zagrebu. To je posljedica i ponešto tragičnih okolnosti. Veza sa Zagrebom bio mu je otac, a veza sa Beogradom majka
Personificirani Božić koji je, u stvari, ništa drugo nego mali Bog, tek rođeni Hristos, po svom dolasku udara štapom i lupa na vrata donoseći obiteljima radost, a simbolički pozlaćuje njihove domove i njihova srca
Vladat će samo osam godina, ali poslije tih osam godina ostavit će Srbiju koja je u nezamislivo kratko vrijeme preskočila vjekove, koja je iz orijentalne zaostalosti skočila u modernost u raznim vidovima. Isto tako, Knjaz Mihailo je bio prvi koji je s pozicije vladara postavio Srbiji za zadatak da bude „jugoslavenski Pijemont“
„Kuća Bukinca“, još jedan od simbola nekadašnje gospodske Banjaluke, nedavno je sravnjena sa zemljom pod naletom urbane modernizacije. Nezaštićena i zaboravljena otišla je u istoriju, a tamo je već odavno vlasnik te kuće, Đorđe Bukinac, vojnik, intelektualac, boem i, prije svega, ljekar i humanista
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
