Istog vikenda kada je „pokladna“ pesma proglašena individualnim ispadom, održana su dva koncerta omiljenog muzičara hrvatske rukometne reprezentacije u Širokom Brijegu. Izvedena je i „Bojna Čavoglave“, uz ustaški pozdrav pod kojim je funkcionisala NDH. Pedesetak kilometara od Prebilovaca, sela u kojem su 1941. godine ustaše ubile i u jame bacile stotine civila.
Nakon ove najnovije epizode oživljavanja lika i djela dijelu Hrvata neprežaljenog poglavnika jasno je da je Plenković odustao od crvenih linija u rehabilitaciji ustaškog sentimenta. Valjda pod utjecajem brojki s Tompsonovih koncerata, odlučio je u potpunosti prigrliti taj sentiment koji očito postoji i sve je popularniji.
Srpska pravoslavna crkva pre tačno pet godina dobila je novog poglavara. Patrijarh srpski Porfirije (Perić) izabran je 18. februara 2021. na izbornom Saboru SPC, održanom u kripti Svetosavskog hrama na Vračaru
Godina je 1826., a dan 16. februar po gregorijanskom kalendaru. Toga dana je osnovana Matica srpska, najstarija i najznačajnija srpska kulturna i naučna institucija. Po uzoru na Maticu srpsku u Pragu je 1831. osnovana Matica češka, u Zagrebu 1842. Matica ilirska, kasnije 1874. Matica hrvatska, u Zadru 1862. Matica dalmatinska…
Danas je veliki crkveni praznik Sretenje Gospodnje koji je ujedno i Dan državnosti Srbije
Duško Trifunović bio je rodom iz mjesta o kojemu tada ništa nismo znali. Danas znamo da je to selo, Sijekovac pored Bosanskog Broda, na desnoj obali Save. I da je mjesto mučeničko – u oba posljednja rata
Tribina u organizaciji Srpskog privrednog društva Privrednik i Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba pod nazivom „100 znamenitih Srba u Hrvatskoj“ održana je 10. februara u Privrednikovom domu u Zagrebu.
Kroz ceo život, a onda i snimajući ovu seriju, sreo sam mnogo Srba proteranih iz Hrvatske, koji sada žive u Srbiji. Svi ti ljudi su izbačeni iz svojih kuća, sa ognjišta njihovih očeva i dedova, istrgnuti su iz jednog vekovnog načina života i zbog toga osećaju prilično veliku bol, ali ne mrze
Kralj Petar Prvi crkvu Sv. Đorđa na Oplencu pokraj Topole nije podigao samo kao zavetnu građevinu, već i kao misaoni okvir jedne porodične i državne ideje. U njene zidove utisnuto je 725 kompozicija sa oko hiljadu i po figura. U njih je utkano gotovo 40 miliona raznobojnih staklenih i pozlaćenih murano kockica, u više od 15 hiljada nijansi boja
„Aprilski paket“ predviđao je jačanje države, a slabljenje entiteta. Interesantno je da su sve ključne srpske partije prihvatile taj dokument, a protiv su bili bošnjački i hrvatski poslanici, zbog čega paket nije prošao u parlamentu BiH
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
