Ako govorimo o duši nekog grada, onda ne pitamo statistiku i brojke, nego baš one koji njegovim ulicama svakodnevno nose svoje brige, radosti, životne prekretnice i odluke. One koji ga vole tajno, „bez pisama i razglednica“, podrazumijevano i tiho, ali i one koji iz njega razglednice upravo pišu…
Najbolji jugoslovenski i jedan od najboljih čuvara mreže koje je svjetski nogomet imao – legendarni Vladimir Beara
Patrijarhat koji se provlači kroz priče Tanje Mravak nije stereotipni patrijarhat iz udžbenika, on je, kao i u realnosti, suptilan, često neprimjetan, ali upravo takav – najopasniji. O tom patrijarhatu, rodnim ulogama, položaju žena u Dalmatinskoj zagori razgovaramo s Tanjom Mravak
Prema prvim rezultatima Popisa 2022, u Republici Srbiji živi 6.690.887 stanovnika – što je za 6,9 odsto manje nego na popisu 2011. godine
U jednom aforizmu od prije desetak godina, ratovi koji su pratili raspad Jugoslavije opisani su kao ratovi za teritoriju na kojoj niko više ne želi da živi. Gorka hiperbola postala je skoro dokumentarna stvarnost
Nakon ponovnog uvrštavanja imena Nikole Tesle u javni život Hrvatske i asimilacije u znanstveni i kulturni kanon ove mlade zemlje, morale su se pojaviti okolnosti da se proizvodnja pseudonauke, kiča i pisaca-amatera dokine i smanji ozbiljnim umjetničkim radom
„Manjinska prava nisu nikakva dodatna prava koja bi davala neku prednost ili poboljšavala položaj manjina u odnosu na ostale, već je upravo Ustavni zakon donesen da bi pripadnici manjina imali jednaka prava kao i svi ostali građani“
Tradicionalne porodice i strogo podijeljene rodne uloge karakterizirali su stoljećima život u Dalmatinskoj zagori. Žene u takvim porodicama nisu imale pravo odlučivanja, morale su slušati muškarce, brinuti o djeci i održavati kuću. Bile su inferiorne stoljećima
Obveza je svih nas graditi tolerantno i otvoreno društvo i to nema alternativu. Vjerujem da smo do sada napravili puno po tom pitanju i da je Hrvatska bolje mjesto za život nego što je to bila prije 20 ili 30 godina, za sve manjinske i ugrožene skupine. Naravno, puno posla je pred nama, ali vjerujem da je ključ stvaranja tolerantnog društva u obrazovnom sustavu i zato moramo mlade ljude učiti vrijednostima poštivanja i njegovanja različitosti
Ako shvaćate dvojezične ploče kao oznaku vlasništva teritorija, onda naravno da imate problem, ali ako ih shvaćate kao izraz multikulturalnog identiteta tog područja, onda ne biste smjeli imati problem jer je to dio našeg zajedničkog kulturnog identiteta
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
