Zagreb, rekorder po broju nacionalnih manjina

Piše: Mirela Pejaković Levstek

Juraj Bahnik, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba: Želimo da Grad Zagreb bude naš partner i podrška u rješavanju manjinskih problema i na nacionalnom nivou

Dan nacionalnih manjina Grada Zagreba, foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Grad Zagreb jedini je grad, odnosno jedina jedinica regionalne samouprave u Hrvatskoj koja se može pohvaliti time da od dvadeset i dvije Ustavom određenih nacionalnih manjina, ima 20 koje su stekle i na izborima ostvarile pravo na svoja vijeća i predstavnike. A svi oni, dakle devet vijeća i 11 predstavnika u sadašnjem sazivu, odlučili su se udružiti u Koordinaciju vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, prvi puta osnovanu prije gotovo 20  godina, 10. decembra 2003. godine, na Međunarodni dan ljudskih prava. Pripadnici nacionalnih manjina u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave sudjeluju u javnom životu i upravljanju lokalnim poslovima putem vijeća i predstavnika. Model financiranja potreba i rada nacionalnih manjina na području Grada Zagreba, kakav postoji danas, prošao je svoj razvojni put od donošenja Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, koji je usvojen koncem 2002., a u praktičnoj je primjeni od 2003. godine.

Kako u razgovoru za P-portal ističe Juraj Bahnik, predsjednik Koordinacije vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba, upravo su vijeća nacionalnih manjina jedna od najvažnijih stepenica za ostvarivanje ukupnih prava nacionalnih manjina i njihovo djelovanje je izrazito važno, isto koliko je važno i izdvajanje sredstava od strane lokalne samouprave. „Prvi je korak izbor članova vijeća, a onda i samo financiranje. Ukoliko savjesno prate zbivanja u jedinicama samouprave za koja su izabrana, ukoliko imaju uspostavljene i otvorene kanale komunikacije s pripadnicima manjine koje predstavljaju, svakako mogu pomagati pripadnicima nacionalnih manjina“, objašnjava Bahnik.

Juraj Bahnik
Juraj Bahnik

U Gradu Zagrebu svim vijećima, predstavnicima i Koordinaciji osigurani su uredi i financiranje zapošljavanja profesionalnih tajnika. Na tim mjestima pripadnici nacionalnih manjina mogu dobiti potrebne informacije, prijaviti eventualne probleme na koje nailaze i davati prijedloge za unapređenje rada i ostvarivanje prava. Što se tiče sredstava koje Grad Zagreb izdvaja u proračunu za financiranje osnovne djelatnosti i provedbu programa vijeća, predstavnika i Koordinacije nacionalnih manjina (devet vijeća, 11 predstavnika i Koordinacija), predsjednik Koordinacije Juraj Bahnik kaže da se sredstva u proračunu Grada Zagreba osiguravaju za rad i za provođenje određenih aktivnosti utvrđenih programima rada vijeća, predstavnika i Koordinacije, ovisno o financijskim mogućnostima Grada, a te su se mogućnosti kroz godine mijenjale. Kako su u Gradu za P-portal rekli, za ovu godinu je osigurano 1.101.600,00 eura. U tim okvirima, kaže Bahnik, vijeća izrađuju svoje godišnje financijske planove, a kroz protekle godine, gradski je proračun, u dijelu koji se odnosi na nacionalne manjine, izvršavan u cijelosti, tako da su se i financijski planovi mogli ostvarivati.

Koordinacija, po svojoj definiciji, usklađuje i unapređuje zajedničke interese vijeća i predstavnika nacionalnih manjina Grada Zagreba. Izuzetno važan dio rada Koordinacije je praćenje ostvarivanja prava nacionalnih zajednica u Gradu Zagrebu, definiranih Ustavnim zakonom o pravima nacionalnih manjina, za koje se može reći da se u Gradu Zagrebu korektno ostvaruju, ocjenjuje Juraj Bahnik. No, dodaje da bi se ipak neke stvari trebale promijeniti tako da se u Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina doda odredba kojom se vijećima i predstavnicima nacionalnih manjina dade pravna osobnost koja se stječe upisom u odgovarajući registar kojeg vodi ministarstvo nadležno za poslove opće uprave. Bez obzira na kompliciranost postupka izmjene Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, ova korekcija neophodna je kako bi funkcija vijeća i predstavnika u budućnosti opstala. „Iako to nije u izravnoj nadležnosti Grada Zagreba, s obzirom na to da je u Gradu Zagrebu izabrano najviše predstavnika nacionalnih manjina, u odnosu na sve druge jedinice regionalne samouprave u RH, željeli bismo da nam Grad Zagreb bude partner i podrška u rješavanju ovog problema“, kaže Bahnik.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević na Danu nacionalnih manjina na Zrinjevcu

 

Kada je u pitanju financiranje potreba udruga nacionalnih manjina, one se javljaju na različite natječaje koje raspisuje Grad Zagreb i tamo na osnovu prijave i programa dodjeljuje sredstva. U Gradskoj upravi pojašnjavaju da svaka nacionalna manjina za narednu godinu, uz financijski plan donosi i program rada u kojima utvrđuju aktivnosti i događanja koje planiraju provesti tokom godine. Za provedbu projekata i programa manjinskih organizacija civilnog društva (udruga) sredstva se ne planiraju posebno. Gradski uredi u čijem je djelokrugu financiranje civilnog društva, planiraju unutar svojih proračunskih pozicija sredstva za njihovo financiranje. Na raspisane javne natječaje ili javne pozive javljaju se sve udruge, što znači da broj financiranih manjinskih udruga u godini ovisi o interesu tih udruga da se jave na natječaje, te o rezultatima ocjenjivanja projekata sukladno za to predviđenim kriterijima.

Juraj Bahnik smatra kako bi se trebalo izdvajati više sredstava za kulturu i obrazovanje nacionalnih manjina, kako bi manjine očuvale svoje različitosti. Pripadnici nacionalnih manjina Grada Zagreba ostvaruju svoje pravo na uporabu jezika i pisma kao i pravo na odgoj i obrazovanje na svom jeziku i pismu kojim se služe. U Gradu Zagrebu se nastava manjinskog jezika i kulture po modelu B ili C sada već provodi u predškolskim ustanovama, osnovnim (na osam jezika) i srednjim školama (na tri jezika), pod uvjetima i na način propisanim posebnim zakonom o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, a Koordinacija održava sastanke s nastavnicama koje sudjeluju u programu provedbe ove nastave. Bahnik dodaje kako u organizaciji i provedbi nastave imaju veliku pomoć Gradskog ureda za odgoj i obrazovanje.

„Možemo biti itekako zadovoljni razinom onoga što je u dokumentima zapisano i u onoga što je u praksi ostvareno u Gradu Zagrebu, dapače Grad Zagreb u tome prednjači u Hrvatskoj, a i šire“, zaključuje Bahnik.

 

 

Tekst je sufinanciran sredstvima Grada Zagreba


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: