Godinu dana prije parlamentarnih izbora, koji se trebaju održati u prvoj polovini 2024. godine, Hrvatska će dobiti nove izborne jedinice, što je njihova prva modifikacija nakon nekoliko desetljeća. Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavili su tako prijedlog Zakona o izbornim jedinicama iz kojeg je vidljivo da su matematički poštivali jednako izborno pravo pri prekrajanju dosadašnjeg modela. Rezultat je to odluke Ustavnog suda kojom su postojeće izborne jedinice proglašene protuustavnima čime se stvorila hitna potreba za donošenjem novog zakona. U februaru ove godine Ustavni sud je donio odluku po kojoj postojeći zakon nije u skladu s člankom 45. Ustava, a svoju odluku utemeljio je na tome da postojeći zakon značajno odstupa od načela jednakog biračkog prava budući da u trenutnim uvjetima glas svakog birača nema jednaku težinu. Iako je čitavo desetljeće zatvarao oči pred očitim kršenjem Ustava, Ustavni sud je na kraju ipak smogao hrabrosti i donio odluku kojom je Hrvatskom saboru naložio donošenje novog zakona. Takva odluka potaknuta je i rezultatima novog popisa stanovništva koji je ukazao na drastičan pad broja stanovnika u pojedinim regijama zbog čega je razlika u broju birača postala još izraženija.
Odmah po objavi odluke, mediji i stručna javnost krenuli su u raspravu o mogućim modelima novih izbornih jedinica i opasnostima koje iz njih proizlaze, kao i mogućem gerimanderingu, tehnici krojenja izbornih jedinica temeljenoj na političkim preferencijama biračkog tijela, kako bi se postigla politička pobjeda. Pozivalo se na zajedničko pisanje zakona i kompromis između oporbe i vlasti, s ciljem osiguranja jednakosti i uklanjanja svih sumnji u pristranost prilikom pisanja zakona. Naravno, svi takvi prijedlozi su odbijeni, zakon je skrojen, a s njime i nove izborne jedinice. Kao što se moglo i očekivati, nove izborne jedinice, koje bi trebale odgovarati ustavnim kriterijima, prepune su apsurda, što je vidljivo i njihovom površnom vizualnom inspekcijom.
Vladajuća stranka je problemu rješavanja nejednakog broja birača u izbornim jedinicama prišla mesarski, nastojeći što manje zadirati u postojeći sustav, pa su tako nastale nove izborne jedinice koje ne poštuju postojeće administrativne granice upravno-teritorijalnih jedinica. Vlada je na raspolaganju imala čitav niz mogućnosti, od smanjenja broja izbornih jedinica do izmjene broja zastupnika koji se biraju u svakoj izbornoj jedinici ovisno o broju birača, no odlučila se na najmanju moguću izmjenu koja će joj biti dovoljna za zadovoljavanje zahtjeva ustavnosti. Grad Zagreb, koji je nekada bio podijeljen između četiri izborne jedinice, sad je, doduše, podijeljen između tri, ali je i dalje raskomadan. Zanimljiv je podatak da bi prema novome prijedlogu tramvajska linija 12, koja prometuje od Dubrave do Trešnjevke, mogla prolaziti kroz čak tri izborne jedinice što je rijetkost u svjetskim razmjerima kada se radi o izborima na nacionalnoj razini. Još jedan od takvih apsurda su i naselja Islam Grčki i Islam Latinski. Prvi je ostao u devetoj izbornoj jedinici, a drugi se preselio u sedmu. Tako će stanovnici Islama Latinskog, iako svega 2,5 kilometara udaljeni od svojih susjeda u Islamu Grčkom, glasati zajedno s građanima Siska i Kutine od kojih su udaljeni i 250 kilometara. Navedenih apsurda ima još, pa tako Solin koji uvelike gravitira Splitu u budućnosti u političkom smislu dijeli sudbinu sa Zadrom i Šibenikom, općina Lipovljani s Ilokom s kojim nema apsolutno nikakve veze, a Novi Vinodolski s Istrom kojoj je pripojen bez ikakve logike i smisla.
I zakon o izbornim jedinicama je kao i većina važnih zakona sklepan i prilagođen potrebama točno određenih interesnih grupa, i u tom smislu nema iznenađenja. Na jednaki način kreirani su i sami izborni zakoni, ali i zakoni o lokalnoj i područnoj samoupravi koji danas predstavljaju glavne alate za osvajanje vlasti na nacionalnoj razini. Ono što dodatno pojačava loš dojam oko ovog zakonskog prijedloga je i netransparentan način njegovog donošenja. Od početka čitavog procesa spekuliralo se da će na krojenju novih izbornih jedinica raditi Vladimir Šeks i njegov posinak Karlo Resler koji u dijelu javnosti i kod oporbe ne izazivaju oduševljenje. Ministarstvo koje je izradilo i predložilo ovakav prijedlog odbija imenovati autore prijedloga novih zakonskih odredbi skupno ih imenujući kao stručnjake ministarstva.
U konačnici, svi koji su od zakona očekivali da bude polovičan i motiviran uskim stranačkim interesima bili su u pravu. Također, i oni koji su vjerovali da javna rasprava neće imati učinka na konačni izgled zakona također su bili u pravu. Hrvatska će na sljedeće izbore izaći upravo po predloženom modelu izbornih jedinica i to se neće promijeniti. No, građani i dalje imaju priliku, bez obzira jesu li preseljeni u nove izborne jedince ili su ostali u starima, pokazati slažu li se s politikom koja se provodi nad njima. U posljednjih nekoliko izbornih ciklusa gotovo pedeset posto birača nije izašlo na izbore pokazujući time da ih ne zanima tko i kako upravlja. Njima će biti i ovoga puta apsolutno svejedno u kojoj su izbornoj jedinici.
