Sanela Josipović Sassja reperica je iz Tuzle i najpoznatija žena glazbenog kolektiva FM JAM. Surađivala je s velikim brojem regionalnih glazbenika, a najupečatljivije suradnje bile su one s Remi, Darkom Rundekom, Brkovima i Zabranjenim pušenjem. Iza sebe ima dva albuma i mnoštvo hitova, a posljednji singl „Ljubi seka“ odjeknuo je u cijeloj regiji kao kolektivni vapaj uslijed pandemije. Sassja u svojoj glazbi kombinira brojne glazbene stilove, ali u tekstovima se trudi biti isključivo iskrena. Za P-portal govori o tome kako se našla među društveno angažiranim glazbenicima, utjecaju glazbe na mlade te razbijanju granica.

Koliko je, po vama, u umjetnosti važan društveni angažman i zašto ste se odlučili baš na takvu vrstu angažmana?

Nisam se zapravo odlučila ni za bilo koji angažman. U umjetnosti je najvažnije biti iskren, prvo prema sebi i biti potpuno svoj i sebi i drugima. Svi imamo neku posebnu iskru u sebi i to je to, to je umjetnost, neki je ispoljavaju tekstom, neki slikom, muzikom, neki ne znaju ni jedan oblik kojim bi to ispoljili. U društveno angažirane su uvrstili neke moje pjesme jer sam pisala o onome što vidim, osjetim oko sebe, rekla šta mi smeta, šta volim ili ne volim. Takav izraz nije nešto što sam odlučila da radim već to što mi je tada trebalo, riječi koje su trebale meni da izrazim svoje emocije.

Boje li se danas pojedini glazbenici, ali i ostali umjetnici, javno izreći svoj stav kako ne bi izgubili na popularnosti? Jeste li vi ikada kalkulirali kada ste pisali pjesme ili javno govorili o nekoj temi?

Mislim da smo prevazišli te neke strahove i čak došli do tačke da je poželjno da svi imaju neke stavove koje brane i bore se za ovo ili ono. Sve što je nekada bio tabu danas je najpoželjniji trend pa smo iz tišine došli do prezasićenja informacijama i stavovima. Valjda je to sve i dobro, samo još da posložimo riječi u djela i živimo tako i offline.

Mislite li da je angažiranom glazbom moguće nešto promijeniti ili takvu glazbu stvaraju i slušaju ljudi koji slično razmišljaju?

Pa u biti muzika i jeste tu da utiče na ljude, osjećanja, djela, stavove, ali nekada jednostavno stoji ona izreka i poređenje ljudi s pčelama i muhama. Muhe zaobilaze cvijeće i imaju oči samo za smeće, a pčele vide i traže samo miris i cvjetove. To je ok i ne može pčela nikada objasniti muhi da je ovo njeno ljepše. Zavisi nekada i od dobne skupine koja sluša. Muzičari recimo često imaju veći uticaj na tinejdžere od roditelja. Vidjela sam i koliko su moje riječi uticale pojedinačno na brojne osobe i to je neopisiv osjećaj. Dobra pjesma bi trebala educirati ili odgajati, ali i zabavljati.

Nastupali ste po cijeloj regiji i svugdje imate dosta fanova i rado ste dočekivani. Razbija li glazba granice?

Pa naravno. I to smo mislim prevazišli, barem koliko smo mogli. Muzika i umjetnost ne znaju za državne granice.

Dosta vaših fanova su mladi ljudi. Koliko mladi danas promišljaju o društvenim problemima?

Dovoljno. Mladi danas žive dosta drugačije, imaju drugačije probleme od nas pa tako i drugačije načine borbe. Pametniji su i snalažljiviji, a svako vrijeme nosi svoje dobre i loše strane. Nisam od onih koji će pričati kako je „prije bilo bolje“, kako smo u „moje vrijeme mi znali“… to je bezvezna priča. Mladi i danas znaju na svoje načine.

Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije.