Iako je od završetka rata prošlo 28 godina, BiH i dalje nema zakon o praznicima na nivou cijele zemlje, pa tako njeni građani u oba entiteta zajedno obilježavaju samo dva međunarodna praznika – Novu godinu i Prvi maj. Svi ostali praznici, osim vjerskih, predmet su decenijskog sporenja. I dok Republika Srpska slavi 9. januar kao Dan Republike, 9. maj je Dan pobjede nad fašizmom, te 21. novembar kao Dan potpisivanja Opšteg okvirnog sporazuma za mir (Dejtonski sporazum), u Federaciji BiH te datume ignorišu, ali slave 1. mart kao Dan nezavisnosti, te 25. novembar kao Dan državnosti. U Banjaluci se pozivaju na republički Zakon o praznicima, a u FBiH na akt koji je nastao još za vrijeme rata u BiH. U protekle više od dvije i po decenije nijedna generacija političara nije se ozbiljnije bavila praznicima iz prostog razloga što su gotovo svi bili svjesni da su razgovori na tu temu unaprijed osuđeni na propast.

Poklopilo se da ove godine pada 80. godišnjica od zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, što je cijeloj tematici dalo dodatni simbolički značaj, pa je redovna halabuka podignuta na nešto viši nivo. Pojedini političari iz Sarajeva imali su namjeru da praznik obilježe baš u Mrkonjić Gradu, u zgradi gdje su delegati ZAVNOBiH-a usvojili čuveni princip da „Bosna i Hercegovina nije ni srpska ni hrvatska ni muslimanska, nego i srpska i hrvatska i muslimanska“, ali MUP Republike Srpske nije odobrio održavanje tog skupa zbog bojazni od mogućih incidenata. Druga grupa je namjeravala da praznik obilježi u Banjaluci, svečanom akademijom, ali i taj skup je zabranjen. Međutim, to nije spriječilo lidere pojedinih sarajevskih stranaka da ipak dođu u Banjaluku i okupe se u centrali Socijaldemokratske partije BiH. Taj događaj protekao je na rubu incidenta, jer su se u isto vrijeme pred prostorijama SDP-a okupili bivši borci Vojske Republike Srpske koji su protestovali zbog tog čina. Na kraju je sve završilo na verbalnim uvredama, a gosti iz Sarajeva bezbjedno su se vratili u svoj grad.

„U Federaciji BiH praznik, u Srpskoj običan radni dan“, naslov je koji se svih ovih godina ponavljao u većini medija u BiH na 25. novembar. Ove godine pao je u subotu, pa je neradno bilo na svim stranama, što je dalo i dovoljno vremena svima koji su imali namjeru da se oglase da dobro razmisle o onome što će reći. A bolje da nisu.

Kratak skok u istorijske spise otkriva da je 25. novembra 1943. u Mrkonjić Gradu održano prvo zasjedanje Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja BiH (ZAVNOBiH). Na sjednici se okupilo blizu 250 delegata iz cijele zemlje, od toga oko 170 sa pravom glasa, koji su BiH proglasili za jednu od šest ravnopravnih republika unutar Jugoslavije, istovremeno proglašavajući ovo tijelo najvišim organom vlasti u BiH. Izabrali su i delegate za zasjedanje AVNOJ-a, koje se desilo četiri dana kasnije u Jajcu. Do kraja Drugog svjetskog rata delegati su se okupili još dva puta. U Mrkonjić Gradu i danas postoji spomen-muzej prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a.

U procesu konstituisanja nove države početkom devedesetih, bošnjački političari pozvali su se na tekovine ovog događaja dovodeći u vezu novu državu, nastalu otcjepljenjem od Jugoslavije, sa odlukama iz 1943. Ovo je na srpskoj strani automatski ocijenjeno kao istorijski paradoks jer su izlaskom BiH iz zajedničke države pogaženi svi principi AVNOJ-a kojem je ZAVNOBiH prethodio. Podsjetimo, BiH je proglasila nezavisnost nakon referenduma održanog 29. februara i 1. marta 1992. godine, a na koji većinski nisu izašli Srbi.

„Danas se u Sarajevu pozivaju na ZAVNOBiH na kojem je rečeno da je BiH i srpska i hrvatska i muslimanska, a upravo su Hrvati i tadašnji Muslimani tog 1. marta poručili Srbima da ista ta BiH nije i srpska“, poručuju ovih dana iz Banjaluke. Smatraju i da 1. mart kao dan nezavisnosti automatski negira 25. novembar i ta dva datuma nije moguće zajedno obilježavati.

S druge strane, u Banjaluci se iz godine u godinu sve više upiru da pokažu otklon od ZAVNOBiH-a. Na optužbe da negirajući ZAVNOBiH praktično negiraju i antifašističku prošlost svojih predaka u najvećem gradu Republike Srpske odgovaraju da ovdje nije na sceni negacija ZAVNOBiH-a, nego protivljenje pokušajima da 25. novembar bude dan državnosti.

„Današnja BiH nema ništa sa onom iz Mrkonjić Grada 1943. Današnja BiH nastala je u Dejtonu 1995. i svi bi trebalo da slave taj dan“, poruka je iz Banjaluke. Ulje na vatru po običaju svake godine dolijeva Milorad Dodik, predsjednik Srpske.

„Obilježavanje 25. novembra, dana kada je 1943. godine održano prvo zasjedanje ZAVNOBiH-a, kao praznika u muslimanskom dijelu FBiH još jednom potvrđuje njihovo licemjerstvo. Od ukupno 172 delegata, njih 108 ili 63 odsto bili su Srbi, dok je muslimana bilo 44 ili 26 odsto – naveo je Dodik analizirajući nacionalni sastav delegata.

Predsjedavajući ZAVNOBiH-a bio je Vojislav Đedo Kecmanović, ljekar, rodom iz okoline Prijedora, istaknuti predratni politički i kulturni radnik. Vojislav Kecmanović imao je ulicu u Sarajevu sve do izbijanja građanskog rata u BiH kada je ta ulica ponijela ime Nusreta Šišića Dede, pripadnika jedinice Zelene beretke

Predsjedavajući ZAVNOBiH-a bio je Vojislav Đedo Kecmanović, ljekar, rodom iz okoline Prijedora, istaknuti predratni politički i kulturni radnik. U rukovodstvu tog organa zajedno s njim bili su Avdo Humo, Aleksandar Preka, Đuro Pucar Stari i Hasan Brkić. Vojislav Kecmanović imao je ulicu u Sarajevu sve do izbijanja građanskog rata u BiH, kada je ta ulica ponijela ime Nusreta Šišića Dede, pripadnika jedinice Zelene beretke. Upravo taj slučaj jedan je od glavnih argumenata zagovornika teze da je licemjerno da u Sarajevu proslavljaju 25. novembar.

Istovremeno, u Banjaluci postoji ulica Vojislava Kecmanovića, i ne samo njega, nego i drugih delegata ZAVNOBiH-a poput Rade Vranješević. Imajući u vidu dominantno učešće Srba u tom događaju, takođe je paradoksalno što taj datum u Banjaluci i dalje ipak izaziva političku nervozu.

Bošnjački političari, pak, imaju običaj da na ovaj dan idu mnogo dublje u istoriju pa onu „zavnobihovsku BiH“ poistovjećuju sa kraljevinom Bosnom koja je postojala u 14. vijeku. „Bosna i Hercegovina je jedna od najpostojanijih evropskih država. Danas u Evropi ima 49 država. U vrijeme kada je srednjovjekovna bosanska država postala kraljevina 1377. godine, bilo je samo 15 kraljevina u Evropi, a Bosansko kraljevstvo bilo je šesnaesto. Kada većina evropskih država nije ni postojala, mi smo bili u elitnom klubu 16 evropskih država kraljevina. Korijeni naše države su izuzetno jaki i duboki i njih ne mogu iščupati mali i prolazni politikanti jer to nisu mogle ni puno veće i jače sile od njih“, rekao je na obilježavanju 25. novembra u Sarajevu bošnjački član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

Većina spomenika posvećenih NOB-u koji se nalaze na teritoriji Federacije BiH danas je u zapuštenom stanju, a neki su gotovo potpuno uništeni. Istovremeno, dan državnosti redovno biva obilježen na grobu prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića koji je 1946. godine bio uhapšen od strane komunista i osuđen na zatvorsku kaznu zbog saradnje sa nacistima

A ta vrsta priče tek nema nikakvu „prođu“ u Banjaluci. „Sve je nakaradno. Jedino je Ivo Andrić dobro rekao: ′Kada uđete u BiH, prestaje logika.′ Ovdje je veoma teško naći logiku“, uzvratio je Dodik. Logike nema ni u činjenici da je većina spomenika posvećenih NOB-u koji se nalaze na teritoriji Federacije BiH danas u zapuštenom stanju, a neki su gotovo potpuno uništeni. Istovremeno, dan državnosti redovno biva obilježen na grobu prvog predsjednika BiH Alije Izetbegovića koji je 1946. godine bio uhapšen od strane komunista i osuđen na zatvorsku kaznu zbog saradnje sa nacistima.

Lideri sarajevskih partija su svoj dolazak u Banjaluku ove godine, i pored zabrane održavanja skupa povodom dana državnosti, po povratku u Sarajevo predstavili kao svojevrsnu pobjedu, iako je ostalo nejasno kakvu korist od te pobjede će imati obični građani BiH u oba njena entiteta, kada su se već 26. novembra suočili sa istim životnim problemima koji su ih mučili i dan ranije.

A i u narednim godinama će, bez sumnje, svakog 25. novembar jedni da slave, a drugi da idu na posao.