Čarls Simić

Čarls Simić – Srbin klasik angloameričke poezije

Iako poeziju nije potpisivao imenom Dušan, u njenim valerima ima velikog uticaja srpske kulture, te srpskog jezika i tradicije. Tako će ostati tokom cijelog njegovog života. Nakon što je dva puta bio finalista izbora za Pulicerovu nagradu, 1990. napokon i osvaja to prestižno priznanje

Ljuba Moljac

Ljuba Moljac – prvi srpski stendap komičar

U kazalištu je odigrao samo jednu glavnu ulogu, no baš ga je ona u najvećoj mjeri proslavila. Riječ je o monodrami „Moljac“ čiji je glavni protagonist Ljuba Moljac, samoproglašeni nogometni reprezentativac i patološki lažac. Ova je uloga među publikom bila toliko omiljena da je Miodrag Andrić ubrzo postao prepoznatljiv isključivo pod imenom Ljuba Moljac, koje je i sam objeručke prihvatio

Lička kapa – sjećanje na kosovsku žrtvu

Kružna osnova kape u crnoj boji simbolizira tugu i žaljenje nad srpskim gubicima u Kosovskom boju na Vidovdan 1389. godine. Gornji dio kape uvijek je crvene boje koja simbolizira krv prolivenu u borbi za očuvanje časti, slobode, vjere, zavičaja… Devet dugih pletenih resa od crne svile, kićanki, koje se nalaze s pozadinske strane kape povezuju se sa simbolikom devetorice Jugovića, a duljina kićanki iskazuje duljinu puta koji su Srbi morali prevaliti od Kosova do Like bježeći pred osmanlijskom opasnošću

Izbori

(Pred)novogodišnje želje

Iako izbori nisu predsjednički, Vučić je ubjedljivo najvidljiviji lik u kampanji SNS-a. „Srbija protiv nasilja“ uzda se u sinergiju najvećeg dijela partija lijevog centra, koje su se praktično sve udružile

Mapa skrivenog blaga

Mapa skrivenog blaga

Dvodnevni skup mladih stipendista, Privrednikov kongres, bio je živi susret sa istorijom koji otkriva duboke slojeve prošlosti, neraskidivo utkane i u današnje odnose i prilike. Susret sa drugima koji je prilika za razmenu ideja, širenje vidika i otkrivanje novih perspektiva

Ljubomir Micić

Ljubomir Micić – motor jugoslovenske avangarde

„Sa svojih buntovnih levičarskih pozicija u duhu boljševizma, i još više anarhizma, pod udarom njegove bespoštedne kritike našli su se i crkva i monarhističko uređenje, malograđanski duh i udvorički mentalitet, hrvatska aspiracija ka izlasku iz Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, zastareli repertoari pozorišta, koncerata i bioskopa, izložbe bez novih likovnih rešenja, književnost i poezija u starom ključu, časopisi bez jasne koncepcije, nagrade bez pravih kriterijuma, domaći neuspeli nastupi na međunarodnoj sceni…“, kazao je o svom djelovanju sam Micić