fbpx

Nove migracije mijenjaju generacije

Nove migracije mijenjaju generacije

Share on facebook
Facebook
Share on twitter
Twitter
Share on email
Email
Share on facebook
Share on twitter
Share on telegram
Share on whatsapp
Istraživanja pokazuju da se veliki broj mladih iz Hrvatske odseljava prije svega zbog razočaranosti sustavom, nepotizmom, mitom i korupcijom, činjenicom da teško pronalaze željene poslove
iseljavanje mladih

Ovaj članak dostupan je na sljedećim jezicima: English

Predstojeći popis stanovništva u Hrvatskoj ovaj će put, osim poznate činjenice o sve većem iseljavanju, obilježiti još neke specifičnosti. S pandemijom se javljaju novi oblici i načini tržišne egzistencije. Možda je kretanje ograničeno, no migracija će uvijek biti, bilo da se radi o privremenoj ili trajnoj promjeni boravišta. U tom smislu dolazi do promjena u društveno-kulturalnoj strukturi stanovništva, prvenstveno kao posljedice osiromašenja polazišne zemlje, ali isto tako javljaju se i neke nove mogućnosti i nade mladih ljudi u bolji život s više prilika.

Foto: Jovica Drobnjak

U posljednjih nekoliko godina, kada je u pitanju iseljavanje mladih osoba – fortuna ne sjaji. Potpuno točan i pouzdan broj iseljenih se ne zna, a prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u razdoblju od 2015. do 2019. godine, odselilo se 26,7 % mladih između 15 i 29 godina. To je više od sto devedeset tisuća mladih ljudi koji su se odselili, a u obzir treba uzeti i to da se dio onih koji se odsele ne odjavi u evidenciji MUP-a, pa opravdano možemo zaključiti da je broj iseljenih veći od onog koji navodi službena statistika.

„Nažalost, nedovoljno je istraživanja o mladima i iseljavanju. U analizi Friedrich Ebert Stiftung Iskustvo migracije i planirani odlasci mladih iz Hrvatske autorice Potočnik i Adamović navode da su mladi koji su skloniji odlasku i dugotrajnijem ostanku u inozemstvu naveli različite razloge. Od utjecaja prijatelja koji su već otišli u inozemstvo, obrazovanja, zapošljavanja, do općenito nezadovoljstva životom u Hrvatskoj i političkih razloga. Kao primarnu posljedicu života u inozemstvu ističu život u ‘uređenijoj zemlji’, gdje će se njihovo obrazovanje i rad cijeniti na odgovarajući način“, pojašnjava ove trendove dr. sc. Sanja Klempić Bogadi sa Znanstvenog odsjeka za migracijska i demografska istraživanja pri Institutu za migracije i narodnosti u Zagrebu.

Neusporedivo više iseljavanja nego useljavanja

Kako se situacija odvija, ni povratak iseljenih iz Hrvatske ne ulijeva optimizam, jer se svake godine više ljudi iseljava nego što se useljava.

Iz statističkih podataka ne možemo zaključiti koliko se iseljenika iz Hrvatske u nju vratilo s obzirom na to da se podaci vode prema državljanstvu i zemlji iz koje dolaze. A to što je netko hrvatski državljanin i vodi se kao doseljeni ne mora značiti da je on ikada prije živio u Hrvatskoj.

iseljavanje mladih
Sanja Klempić Bogadi

Klempić Bogadi naglašava da za detaljnije analize nedostaje registar stanovništva, te podsjeća koliko je kvaliteta društvenog okruženja bitan uzrok iseljavanja stanovništva u druge zemlje. „Nekoliko istraživanja je pokazalo da se uz ekonomske razloge, sve češće ističu i oni neekonomski razlozi iseljavanja iz Hrvatske. A to su – korupcija, nepotizam, nepovjerenje u pravni sustav i drugo. Za mlade je situacija posebno nepovoljna, jer su stope nezaposlenosti mladih u Hrvatskoj jako visoke“, kaže Klempić Bogadi za P-portal.

Ekspanzija neformalnog obrazovanja i studentskih razmjena

Pored mnogobrojnih razloga i uzroka promjena strukture stanovništva trajnim migracijama mladih, pojavljuje se i novi oblik „kratkotrajnih“ migracija. Jedan od ilustrativnih primjera za to jesu studentski Erasmus programi i neformalne razmjene u organizaciji udruga mladih, koje ispoljavaju neke nove stavove, uvjerenja, identitetske promjene i prihvaćanje života u drugačijem društveno-kulturnom kontekstu. Erasmus više nije samo razmjena studenata u sklopu sveučilišta i škola. Ekspanzija neformalnog obrazovanja reflektira nove trendove u migracijama i ukupnoj promjeni strukture stanovništva, jer mladima se na ovaj način nudi novi prozor u svijet. Tako kroz aktualne teme kreativnih industrija, ekologije i manjinskih prava mogu usavršiti ključne kompetencije za buduće pozicioniranje na tržištu rada izvan svoje domovine. Takve kratkotrajne migracije u smislu neformalnog obrazovanja mijenjaju pogled na život. Neke mlade ljude to iskustvo potakne na trajno preseljenje, a drugima predstavlja osobnu nadogradnju i usavršavanje.

Foto: Jovica Drobnjak

„Upoznavanje ljudi iz različitih zemalja omogućilo mi je mnoge konekcije, razvijala sam se i u poslovnom smislu, puno se nauči iz poznanstava. Obrađuju se raznolike teme, a najviše mi je u sjećanju ostao posjet Siciliji i teme migranata, gdje sam ih imala priliku izravno upoznati, pričali su kako ostaju živi, što se sve događa na putu koji prolaze i mogu reći kako je to bilo prilično neobično i novo iskustvo. Do danas voditelji programa ne znaju koliko ti migranti zapravo imaju godina, jednostavno je drugačije to vidjeti na televiziji i uživo. Spektar tema zaista je bogat, osim ozbiljnih tema tu je i kultura, sport, ples. Ovakva iskustva te promjene, razvije se empatija u osobi, želja za pomoć, više se nauči o realnom svijetu. Mnogi to smatraju putovanjem i razgledavanjem, međutim to je strukturirani raspored s pregršt edukacija, organiziranih priča, upoznavanja kroz kratke prezentacije zemalja iz kojih svako dolazi gdje smo recimo kroz kvizove točne odgovore nagrađivali nekim tradicionalnim domaćim proizvodom“, podijelila je svoje iskustvo Erasmusa u organizaciji Instituta za demokraciju Idemo ekonomistica Renée Goldstein (26).

Na ovakvim razmjenama kroz mnoštvo zabavnih sadržaja, poput karaoka na materinjem jeziku, još bolje se dočaravaju izvorne kulture sudionika.

„Službena komunikacija je na engleskom kako bi se izbjegla izolacija, a kako sam studirala na engleskom bilo mi je još jednostavnije. Svi se nekako pomiješamo i ne osjeća se razlika, povezujemo se prema osobama, a ne nacionalnosti, više kako si netko ‘klikne’, nego prema susjedskom osjećaju zemalja. Ovo je odlična prilika za mlade ljude, vrlo jednostavan način da mlada osoba koja je i slabijih financijskih mogućnosti nauči nešto novo i stekne prijateljstva i znanja. Unatoč činjenici da su ovakvi Erasmus programi češći nego prijašnjih godina, zapravo su i dalje slabo eksponirani u javnosti, potrebno je ponuditi bolja objašnjenja i poboljšati pristup neformalnom obrazovanju“, zaključuje Goldstein.

Šarenilo koje spaja

Je li sintagma koja upire prstom u Erasmus kao mit o stvaranju univerzalne nacije kozmopolitskih građana točna ili nije, teško je procijeniti. Ponekad nas spaja fascinacija različitostima, a nekada je ta spona upravo sličnost koja se ostvaruje najčešće na polju jezika. Da je Erasmus slika uistinu šarena svojim primjerima potvrđuje i doktorandica prava Romana Ćosić, predsjednica udruge Interaktiva.

Interaktiva

„Ako imate dvije ili više osoba s istog ili sličnog govornog područja, možete biti apsolutno sigurni da će se povezati. ‘Balkanska ekipa’, odnosno sudionici koji dolaze iz zemalja u regiji su u tome definitivno lideri. Nađu li se na istom mjestu Bosanci, Srbi, Hrvati, Makedonci, Crnogorci…, a da su istovremeno u društvu primjerice Austrijanaca, Talijana i slično, budite sigurni da će se najviše čuti naš jezik. Zato organizatori moraju intervenirati, recimo kroz razmještaj i raspored soba ili uvođenje pravila o tome da ako se u društvu pojavi najmanje jedan stranac, razgovor se mora voditi na engleskom jeziku“, govori Ćosić.

Projekti Svi smo jedno, Trkom do uspjeha ili Priprema, pozor, posao i mnoga ostala partnerstva udruge Interaktiva, od 2015. do danas nastoje osnažiti mobilnost mladih, pomoći im u pripremi za tržište rada, osvijestiti demokratičnost te istaknuti važnost civilnog društva.

„Mislim da se u Hrvatskoj i regiji u ovom trenutku veliki broj mladih odseljava i migrira u razvijenije zemlje, prije svega zbog razočaranosti sustavom, nepotizmom, mitom i korupcijom, činjenicom da teško pronalaze željene poslove. Smatram da je mlade potrebno više uključivati u neformalne edukacije kroz koje će moći naučiti ‘soft skills’ koje će im biti od koristi prilikom traženja (željenog) posla, ali i zbog osvješćivanja njihove vrijednosti i sposobnosti. Također, bitno ih je i osvijestiti u područjima lokalnih/regionalnih/nacionalnih politika, jačanja građanstva/demokracije, kako bi  osvijestili koliko zapravo imaju mogućnosti utjecati na razvoj društva u cjelini“, pojasnila je Ćosić.

Edukativni profit za sve

Dok se ne zagleda dublje u srž Erasmusa i samog koncepta migracija u širem smislu, možda se na prvi pogled i ne vide sve mogućnosti. Zasigurno je veći i brži opticaj informacija otvorio perspektivu novim spoznajama pa se između ostalog pozitivan efekt Erasmusa reflektira u opticaju najvećeg kapitala društva – „univerzalnog znanja“. Time su vrata edukativnog profita otvorena ne samo mladima već svima koji sudjeluju u organizaciji i provedbi ovakvih projekata.

iseljavanje mladih
Foto: Jovica Drobnjak

Među mnogobrojnim Erasmus projektima i međunarodnim konferencijama na kojima je sudjelovala, Ćosić kao primjer dobre prakse ističe projekt War crimes and trials u organizaciji Francusko-njemačkog ureda za mlade. Riječ je o projektu u kojem su sudjelovali mladi studenti prava, povijesti, politologije i komunikologije iz Hrvatske, Srbije, Njemačke i Francuske, a koji je trajao gotovo tri godine i odvijao se na više lokacija.

„Kroz projekt smo posjetili logor u Dachau, ‘palaču pravde’ u Nürnbergu, Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju u Haagu, sudove u Njemačkoj, mjesta stradanja: u Francuskoj – Oradur sur Glance, Jasenovac u Hrvatskoj, logor Staro sajmište u Beogradu. Imali smo priliku raditi na konkretnim slučajevima ratnih zločina za vrijeme Drugog svjetskog rata, susreli smo se s preživjelim zatočenicima koncentracijskih logora, razgovarali s tadašnjim tužiteljem na međunarodnom sudu Sergeom Brammertzom, brojnim drugim vrhunskim stručnjacima – povjesničarima, pravnicima, politolozima. Na jednoj zaista visokoj razini, iz perspektive povijesti i međunarodnog prava, raspravljali smo o događajima iz Drugog svjetskog rata, primjerima uspješne suradnje (rekoncilijacije) Francuske i Njemačke nakon Drugog svjetskog rata, ali i vodili ozbiljne debate o temama iz Domovinskog rata“, prisjeća se Ćosić.

Ono što možda razlikuje ovakve projekte od drugih, po riječima naše sugovornice, jest to što mogu izazvati vrlo intenzivne emocije, pogotovo prilikom posjeta lokacija kao što su logori. Ipak, mnogo toga se iz njih nauči.

„Uči vas da se vrlo često oko pojedinih stvari možda nećete složiti sa sugovornikom, ali isto tako učite razgovarati koristeći ‘silu argumenata’ umjesto ‘argumenta sile’“, tvrdi Ćosić.

Prihvatiti razlike

Čini se da granicu gdje počinje bratstvo, a gdje prestaje jedinstvo nove generacije oslikavaju kistom postmoderne s novim bojama još progresivnijeg umrežavanja. Nove situacije i okoline oblikuju nove identitete jer ni kulture više nisu prikovane za kolijevke, interveniraju sve većom lakoćom. Ako je druga riječ za život – kretanje, onda će suvremene migracije odlučiti hoće li međusobna fascinacija i sve brže povezivanje doprinijeti većoj toleranciji i boljem zajedništvu ili će samo osiromašiti izvornike.

A kako ističe Romana Ćosić: „Ponekad više cijenimo ono što imamo, a nekad se razočaramo i poželimo promijeniti mjesto boravka.“

Ipak, većina mladih razmjenu doživljava kao pozitivno iskustvo koje širi pogled na svijet i omogućava kontakte s drugim ljudima i kulturama.

„To ne znači nužno da ćemo uvijek prihvatiti tuđe, ali svakako poslije Erasmus iskustava skloniji smo prihvaćati razlike i lakše se prilagođavati u različitim multikulturalnim okruženjima“, zaključuje Ćosić.

 

Ovaj tekst možete poslušati ovdje:

 

Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: