„Godine koje sam proveo u Karlovcu bile su mi možda i najnesretnije u životu na neki način. Roditelji su mi živjeli stotinu kilometara odavde, u Gospiću u kojem sam se i rodio. U Karlovcu sam živio kod očeve sestre koja je bila, kako da se lijepo izrazim, prema meni oprezna. Uglavnom sam bio bolestan i tri puta sam umalo umro od kolere. Dakle, bila je donekle u pravu, ali u suštini nije – imao sam 14 godina i bio sam gladan. Hranila me kao što se hrani kanarinac. No, tih sam godina stekao želju da se posvetim električnoj energiji“. Oko ovih riječi u utorak su se u Karlovcu okupili mladi flautisti iz raznih europskih zemalja koji su sudjelovali na 8. hrvatskoj flautističkoj akademiji.
Vodič kroz Karlovac bio im je upravo čuveni pronalazač, rođen u olujnoj noći na 10. srpnja 1856. godine u Smiljanu, koji je iskoristio priliku da ih upozna ne samo s poviješću grada u kojem je živio tri godine, nego i sa svojim životom.
„Iz matematike sam imao jedinicu na polugodištu jer sam računao u glavi. Mojim profesorima je trebalo vremena da shvate da ne trebam ispisivati matematičke operacije na papiru, i da ne varam na ispitima tako što prepisujem rezultate“, kazao im je.
Naravno, riječ je o „glumcu“, u Teslu se prerušio Boris Šušnjar, karlovački turistički vodič, napomenuvši posjetiteljima koje je vodio u razgledavanje grada da se nalaze u 1910. godini, nekih četrdeset godina otkako je iz Like došao školovati se na Rakovac, današnju karlovačku gradsku četvrt, a tada mjesto u sklopu Vojne krajine odmah uz karlovačku tvrđavu. Velika realka u kojoj se školovao danas je – Gimnazija Karlovac.
Turisti oduševljeni
„Ispreplećem priču Karlovca s Teslinom, koji se tu tri godine školovao. No, kako imam 50 godina, ne mogu kazati turistima da sam Tesla i da idem u prvi razred srednje škole, unatoč tome što fizički sličimo. Za vrijeme vodstva iznosim hipotetsku priču da sam Tesla, da sam se vratio u Karlovac i opisujem koliko se grad razlikuje iz vremena kada sam tu bio đak. U tih 40 godina je Karlovac uistinu doživio ogromnu transformaciju. Kada je Tesla tu živio, šančevi su bili duboki, močvarni i puni komaraca, u međuvremenu su zatrpani ulazi u grad, napravljeno je kazalište i tako dalje”, kaže Šušnjar.
Turisti koje je vodio su oduševljeni.
„Nisam znala da je živio u Karlovcu. Dobili smo jako zanimljive informacije o njegovom životu i samom gradu. Nemam nikakvu primjedbu na to kako je naš zajednički velikan interpretiran“, kaže novosadska flautistica na školovanju u Trstu Tijana Krulj.
„Nisam znao da je Tesla tu živio. To je vrlo zanimljivo. Čuli smo njegovu životnu priču i mjesta na kojima je iskusio život“, slaže se s njom kolega flautist iz Francuske Efrem Workman.
„Karlovčanin sam i već skoro 20 godina turistički vodič. U svojim pričama uvijek spominjem Teslu, bez obzira na to koju temu obrađujem. Radim dosta izvan Hrvatske i u inozemstvu su česta kostimirana vođenja. Prije tri godine mi je sinula ideja da se kostimiram u Teslu, no mi vodiči nemamo nikada vremena da sjednemo i kvalitetno pripremimo u miru neki program. Koronakriza je pružila tu priliku. Iskoristio sam to vrijeme kada nije bilo turističkog vođenja za dovoljno kvalitetnu pripremu. Uložio sam i u kostim“, kaže Šušnjar, kojem je ovo bio prvi put da prerušen u Teslu vodi turiste na engleskom jeziku.
Prilikom vodstva koje smo pratili pokraj nas je prošla majka s malim djetetom. „Reci: ‘Bok, Tesla’“, kazala je djetetu, što je ono i učinilo. „Drago mi je što sam to čuo. To, između ostalog, znači i da je kostim uspješno napravljen“, kaže Šušnjar.
„Osam godina tu dolazimo u srpnju u suradnji s Gradom Karlovcem, Gradskim kazalištem ‘Zorin dom’, a od lani i sa Zagrebačkom filharmonijom i Muzičkom akademijom Sveučilišta u Zagrebu. Ovo je prvi put da smo imali izlet koji govori o Teslinom životu. Oduševljen sam gospodinom Šušnjarom i žao mi je što to nismo imali i proteklih godina. Znao sam da postoji povezanost Tesle s Karlovcem, ali nisam znao detalje, unatoč tome što sam Hrvat. Zamislite tek koliko stranci znaju o tome. Karlovac mi se sve više sviđa – zelen je, manje je gungule, gužve i nervoze, a nadomak je Zagrebu. Za nas je ovo idealno – mnogo bolje od bilo kojeg mjesta u Zagrebu“, ističe Petar Ćurić, pokretač i voditelj Hrvatske flautističke akademije.
Brendiranje Tesle
Desetljećima je vladalo nezadovoljstvo mnogih Karlovčana načinom vrednovanja činjenice da se jedan od najvećih izumitelja u povijesti čovječanstva školovao u Karlovcu tri godine i da je tu živio, odnosno, da je posljednje formalno obrazovanje stekao baš u ovom hrvatskom gradu. Tvrdilo se nerijetko da je to zato što je Tesla Srbin, unatoč tome što je još za komunizma spomen-ploču Tesli na zgradi Gimnazije postavila – Matica hrvatska. Sada je, međutim, nezadovoljnika sve manje. Teslino se ime koristi sve češće, sve više za sve i svašta, pa je tako, primjerice, najavljen i susret s Teslom – valjda Šušnjarom prerušenog u Teslu – u slatkovodnom akvariju 13. srpnja.
„Karlovac je shvatio da je Tesla brend, prvenstveno turistički, ali i to da se temeljem toga može razvijati u pravom smjeru. Ono što se sada radi u Karlovcu vezano za Teslu je jako dobro. Karlovac je u tom pogledu na pravom putu“, ocjenjuje Mirko Butković, umirovljeni sveučilišni profesor strojarstva i predsjednik Udruge Nikola Tesla Karlovac koja je, između ostaloga, 4. lipnja 2018. godine u Gradskoj knjižnici „Ivan Goran Kovačić“ u Karlovcu organizirala, skupa s Hrvatskom akademijom znanosti i umjetnosti i Gradom Karlovcem, stručni skup „Školovanje i obrazovanje Nikole Tesle“, te je izdala zbornik radova s tog simpozija sljedeće godine. Ove godine je u njezinoj organizaciji na Rakovcu, blizu mjesta gdje je bila kuća u kojoj je živio, izrađen velik mural s likom mladog Tesle, umjetnika Leonarda Lesića.
„Nešto se pokreće u vezi s Teslom u Karlovcu s mrtve točke. Nadam se da će Tesla biti brend Karlovca. Svatko Teslu može koristiti, ali Karlovac ima utemeljenja za to. Izričito je govorio o tome da su ga karlovački profesori nadahnuli za tehniku“, kaže Šušnjar.
Jedinica iz matematike
Tesla je nakon tri razreda niže realke u Gospiću 1870. nastavio školovanje u Karlovcu, sa svojih 14 godina. Jedan razred je preskočio – prešao je iz četvrtog u šesti – jer je, kako objašnjava u spomenutom zborniku Natalija Jadrić, profesorica povijesti u Gimnaziji Karlovac, „škola dobila sedmi razred i to tako da je između tri niža i tri viša ubačen jedan“. Na prvom polugodištu u školskoj godini 1872/73. imao je jedinicu iz matematike, koju je profesor ipak ispravio u ocjenu „dovoljan“, dočim je na drugom polugodištu imao iz istog predmeta ocjenu „pohvalan“.
„Od sačuvanih dokumenata zanimljiv je i zapisnik broj 10 sa sjednice Nastavničkog zbora održane 11. veljače 1873. Zapisnik sadrži imena pohvaljenih i prekorenih učenika pojedinih razreda. Tesla je pohvaljen iz povijesti, a ukoren zbog loše ocjene iz matematike. Ocjena je vjerojatno bila posljedica duže bolesti“, dodaje Natalija Jadrić.
Laboratorije u kojem se znanstvenik formirao
Od svojih rakovačkih profesora naročito je cijenio Martina Sekulića koji mu je predavao fiziku i matematiku. Taj dopisni član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u gimnaziji je utemeljio fizikalni laboratorij u prikupio čak 579 instrumenata za nastavu.
„Danas u Gimnaziji Karlovac imamo zbirku učila koja sadrži predmete koji su se koristili u nastavi od 1870-ih. Ti predmeti imaju veliku povijesnu vrijednost zbog svoje izvornosti, reprezentativnosti i rijetkosti. Ta zbirka 2015. postaje kulturno dobro Republike Hrvatske. Sadrži učila iz područja elektrostatike, elektrodinamike, mehanike i akustike. Predmeti su izrađeni u tvornicama specijaliziranima za izradu laboratorijskih instrumenata u Beču, Pragu, Münchenu, Milanu… Učila su izrađivana kao predmeti umjetničkog obrta i predstavljaju mala umjetnička djela“, zapisala je u zborniku profesorica fizike na Gimnaziji Karlovac Tanja Mihaljević.
„Zahvaljujući Višoj realnoj gimnaziji, koja još ima laboratorij i opremu na kojoj je učio fiziku, oduševljen svojim profesorom matematike i fizike, upravo u ovoj gimnaziji u Karlovcu rodio se u znanstvenom i pronalazačkom smislu Teslin genij. Bez tog aksioma ne bi bilo Tesle kao svjetskog fenomena. To je najvažnije polazište za razumijevanje njegove karijere“, ocjenjuje Danko Plevnik u svojoj knjizi „Ljudi Karlovca“ iz 2018.
Gimnazija planira, u sklopu digitalizacije svoje baštine, digitalizirati i spomenuta učila.
„Proteklih su godina brojne naše aktivnosti bile nadahnute Teslom ili posvećene njemu, kao što su sudjelovanje u projektu ‘Učenik Nikola Tesla i njegov učitelj Martin Sekulić’ povodom Dana učitelja, sudjelovanje nastavnica N. Jadrić i T. Mihaljević na simpozijima posvećenim Tesli, organiziranje Festivala znanosti ‘Teslini dani’, višegodišnje sudjelovanje u Noći muzeja s različitim aktivnostima vezanim uz Teslu, predstavljanje javnosti zbirke učila fizikalnoga kabineta, obilježavanje Teslina rođendana u suradnji s Karlovačkom županijom. Planirano uređenje spomen-sobe Nikole Tesle u učionici na drugom katu, iz koje je vidljiv i Poduzetnički centar ‘Nikola Tesla’, također je na čekanju jer taj prostor koriste nastavnici Medicinske škole Karlovac kao svoju privremenu zbornicu. Troškovnik za uređenje još nemamo jer čekamo normalizaciju radnih i životnih uvjeta“, kaže ravnateljica Gimnazije Karlovac Suzana Štranjgar.
Promocija inovacija
Poduzetnički centar kojega spominje gradi se na adresi Rakovac 6, tik uz zgradu gimnazije, a gradi se u sklopu projekta „Nikola Tesla Experience Center“ na mjestu zgrade u kojoj je svojedobno živio – Ivan Goran Kovačić.
„Taj centar treba posjetitelju pružiti nadahnuće. Želja je bila odmaknuti se od klasičnog muzeja, ali i interpretacijskog centra. Stoga je objekt koncipiran kao polifunkcionalan centar – poduzetnički kompleks opremljen infrastrukturom koja odgovara svim današnjim fleksibilnim poslovnim aktivnostima u sektoru računalnih, informacijskih, audiovizualnih, dizajnerskih, umjetničkih, kreativnih i ostalih industrija, a svojim motivacijsko-prezentacijskim dijelom kroz interpretaciju života i rada našeg Tesle potiče nove naraštaje da hrabro slijede svoje poslovne ideje i poduhvate“, objašnjavaju u Županiji karlovačkoj i pojašnjavaju da je sad objekt stavljen „pod krov“, a da sljedeće godine slijedi opremanje. Za izradu projektne dokumentacije, radove, opremanje, izgradnju obližnjeg parkirališta i popratne aktivnosti izdvaja se oko 42 milijuna kuna, što se sufinancira i sredstvima Europske unije. Tu će se izgraditi poduzetnička infrastruktura i pružati stručna i savjetodavna potpora tvrtkama i poduzetnicima-početnicima koji djeluju na takozvanom STEM području, dakle znanost, tehnologija, inženjerstvo i matematika.
Butković upravo u tome vidi šansu za razvoj.
„Jedan od razloga osnivanja Udruge Nikola Tesla Karlovac je taj što je Tesla bio jedan od najvećih izumitelja u povijesti i što se školovao u Karlovcu. Želimo promovirati inovacije jer su važne za svaku djelatnost u bilo kojoj zemlji koja teži napretku. Područje takozvane tvrde znanosti, takozvano STEM područje, propagiramo kako bi mladi savladavali ta znanja i postajali stručnjaci te vrste, što je važno za standard i pamet svake nacije. Želimo doprinijeti preokretu smjera razvoja Hrvatske s obzirom na to da živimo četvrtu industrijsku revoluciju“, kaže Butković.
Zaklada za neke nove mlade Tesle
Prije pet godina je Grad Karlovac osnovao Zakladu „Nikola Tesla“ upravo kako bi pomagao đake i studente koji se školuju za STEM stručnjake i znanstvenike. Od Grada smo dobili podatak da je u školskoj godini 2018/19. Zaklada financirala četiri studenta s različitih fakulteta u mjesečnom iznosu od tisuću kuna,.
„Ukupno je na stipendije utrošeno 40.000 kuna. U 2020. godini se nije raspisivao natječaj. Tijekom godine se radilo na usklađivanju akata Zaklade sa Zakonom, imenovan je novi Upravni odbor, očekuje se i usvajanje izmjena i dopuna Statuta od strane Upravnog odbora. Zaklada trenutno raspolaže s 60.000 kuna i planira raspisati novi natječaj u drugoj polovici ove godine“, pojašnjava Ana Župančić Žunac, viša stručna suradnica za poslove Ureda gradonačelnika Karlovca.
U međuvremenu je, dok smo prikupljali podatke, taj iznos i narastao zahvaljujući Marinu Svetiću, koji je nakon svibanjskih lokalnih izbora izabran za predsjednika Gradskog vijeća Karlovca. Odlučio je naknadu koja mu pripada po toj funkciji uplaćivati na račun Zaklade.
„Cijelu naknadu koju ću dobivati uplaćivat ću na račun Zaklade Tesla jer ona brine o nadarenim učenicima i studentima. Želim svojim primjerom pokazati da valja pomagati mladima kada im najviše treba, da bi danas-sutra ostali tu i da privređuju Karlovcu, da nam služe na ponos i čast. Naknada iznosi između 1000 i 1.500 kuna. Nadam se da neću biti jedini vijećnik koji će to odlučiti“, kaže Svetić i dodaje da se nikad ne može učiniti dovoljno na vrednovanju činjenice da se Tesla školovao u Karlovcu, ali da se Grad trudi.
„Iako su neki pomaci po ovom pitanju vidljivi tijekom zadnjih par godina, ipak je to nedovoljno s obzirom na veličinu i značaj Teslinog lika i djela na globalnoj razini. Karlovac je jedinstven u svijetu jer je Tesla ovdje stekao svoje jedino formalno obrazovanje. Ovo bi bilo gdje drugdje bilo dovoljno da škola ponese njegovo ime, ali ne i ovdje – i to je jedna od stvari kojoj se najviše čude američki klijenti i partneri s kojima radimo“, kaže Boris Benko, grafičar, dizajner i poduzetnik, vlasnik dizajnerskog studija Infographic Box, koji je sudjelovao na više projekata i događanja vezanih uz Teslu.
Neupućeni turist trenutno bi jako teško shvatio da se nalazi u gradu u kojem je ovaj svjetski poznati znanstvenik proveo nekoliko godina svog života, koji ga je formirao i u čijim se rijekama obožavao kupati
„Uvijek s ponosom napomenem da sam završio istu srednju školu kao i Tesla. Nakon prvotnog ugodnog iznenađenja mojih stranih partnera, slijede šok i nevjerica. Strancima je naprosto nevjerojatno da takav ogroman potencijal leži gotovo neiskorišten. Osim navedenog, neupućeni turist trenutno bi jako teško shvatio da se nalazi u gradu u kojem je ovaj svjetski poznati znanstvenik proveo nekoliko godina svog života, koji ga je formirao i u čijim se rijekama obožavao kupati. Vjerujem da bi nekakva specijalizirana ruta pomogla u tom smislu i obogatila turističku ponudu. Tesla je zvučno i poznato ime u svijetu, toliko veliko da se oko njega može izgraditi ne samo turistička ruta, već vjerojatno brendirati čitavi grad i destinacija i jako dobro zarađivati na svemu. Možda, da je Karlovac u Sjedinjenih Državama“, zaključuje Benko.
„Mnoge države u kojima je živio i studirao otimaju se za njegovo naslijeđe. Hrvatska je u tom smislu bila predugo provincijalna i distancirana, dopuštala je da se njime kite svi osim nje. Svi mogu izmišljati svoje prisne veze s njim, stavljati ga na novčanicu ili imenovati aerodrom po njemu kao što čini Srbija, ali iz povijesti ne mogu izbaciti činjenice da je ne samo rođen u Smiljanu, koji je i danas u Hrvatskoj, i da je u Karlovcu Nikola postao Tesla. Mogao je postati kartaš, čime se bavio i u Mariboru, biljarist ili lovac na štakore koje je tako uspješno hvatao u Karlovcu“, stava je Plevnik.
Ovaj tekst možete poslušati ovdјe:
