U Han Pijesku, mjestašcetu nedaleko od Sarajeva, u toku je obnova vile Karađorđevića, ljetnikovca jugoslovenske kraljevske porodice koji je izgrađen još početkom dvadesetih godina prošlog vijeka. Opštinske vlasti nadaju se da će rekonstrukcija ovog objekta značajno unaprijediti turističku ponudu ove lokalne zajednice, a planirano je da posao bude završen sredinom naredne godine. Ovaj jedini objekat porodice Karađorđević na teritoriji BiH izgorio je gotovo do temelja 2005. godine, a proteklih deceniju i po malo koga je zanimao ovaj nesporno istorijski važan objekat.
Priča o izgradnji vile Karađorđevića počinje 1920. godine kada je tadašnji regent Aleksandar prvi put posjetio Sarajevo. Lokalni funkcioneri i zvaničnici novoformirane zajedničke države u neformalnom razgovoru predložili su budućem kralju da bi bilo dobro da u obližnjem Han Pijesku bude izgrađen objekat za povremeno korišćenje. Objasnili su mu da je ta lokacija izvrsna vazdušna banja, pravi prirodni sanatorijum, koji može dobro doći cijeloj kraljevskoj porodici.
Nije Sarajlijama ta ideja pala na pamet tek tako. Planove o izgradnji neke vrste takvih objekata na tom području imala je i austrougarska vlast. Nekih dvadesetak godina prije prvog dolaska Aleksandrovog u Sarajevo, stručnjaci iz Beča su izmjerili kvalitet vazduha na području Romanije i došli do zaključka da je riječ o području sa najvišom koncentracijom ozona u Evropi. Nakon toga su došli na ideju da tu izgrade cijelo turističko naselje koje bi prevashodno koristio austrougarski car, izrađeni su i projekti i skice, ali je planove poremetio početak Prvog svjetskog rata.
Austrogarska je nestala, ali ideja, i ne samo ideja, je ostala i nedugo nakon Aleksandrovog dolaska u Sarajevo počela je konkretna priča. U septembru 1920. Politika je objavila da će „Na Han Pijesku do kojega je dolazila Srpska vojska za vrijeme ofanzive u Bosni 1914. godine biti podignut lovački zamak u kojem će Prestolonasljednik stanovati za vrijeme lova po bosanskim planinama“. Ironija je da je za izgradnju iskorišćena već spremna austrougarska dokumentacija koja je ostala u Sarajevu.
Gradnja kompleksa završena je 1924. godine. U istorijskim arhivama navedeno je da je kraljevski dvor od Građevinske direkcije u Sarajevu 23. oktobra te godine dobio dokument u kojem se konstatuje završetak izgradnje „državnih zgrada u Han Pijesku koje će služiti za kraljeve potrebe“. Danas se taj papir zove upotrebna dozvola.
Pet godina nakon prvog uslijedio je i Aleksandrov drugi dolazak u Sarajevo. Tada je stigao kao kralj, u pratnji kraljice Marije i sa cijelom svitom. Bilo je to na Vaskrs 1925. godine. Nakon obilaska grada kolona se uputila u Han Pijesak.
„Kralj i kraljica su oduševljeni i očarani. U sred ogromnih jelovih šuma, na visini 1.090 m, gotovo u snegu, lovački dvorac kraljev, sav od rezanog drveta je lep kao kuće iz bajke. Dvorac jedino još nije namešten. Postavljeno je samo nekoliko minderluka u divanhani. Na njima su bosanski makati i minder jastuci izatkani u tkačnici ćilima u Sarajevu. U svakom od njih utkan je u sredini kraljev inicijal. Postavljene su i velike kaljeve peći. Lusteri vise na jelenskim rogovima“, zabilježio je novinar lista Vreme tog 23. aprila.
Od tog momenta Han Pijesak postaje stalno odmaralište Karađorđevića. Aleksandar je dolazio često, u vili primao ambasadore i druge diplomate, potpisivao i neke ukaze, a počesto je u ovu vazdušnu banju dolazila i sama kraljica sa djecom.
Vila je bila ukrašena brojnim umjetničkim djelima. Lokalni bibliotekari u Han Pijesku tvrde da je ukupna vrijednost slika bila milionska, a dominirale su slike Spiridona Špire Bocarića, velikog srpskog slikara koji je najveći dio svog životnog vijeka proveo u Banjaluci, u njeno zlatno doba tokom vladavine Svetislava Tise Milosavljevića.
Kada je Hitler napao Jugoslaviju početkom aprila 1941. godine, mladi kralj Petar II sa najbližim saradnicima iz Beograda sklonio se upravo u vilu Karađorđevića u Han Pijesku. Tu je proveo nekoliko dana, ali su Nijemci ubrzo otkrili gdje se nalazi, pa je njihova avijacija u nekoliko navrata bombardovala širu lokaciju ljetnikovca. Kralj se spasao bijegom kroz tunel koji je vodio prema Palama, da bi se naposljetku povukao u London.
Bilo je to posljednji put da je kraljevska porodica potražila utočište u Han Pijesku.
Do 1943. vilu su koristili Nijemci i ustaše, a onda pada u ruke partizanima nakon čega je Nijemci u nekoliko navrata bombarduju. Nakon završetka rata nova vlast obnavlja objekat i naziva ga „Titov dvorac“.
Krajem prošle sedmice Vlada Republike Srpske proglasila je teritoriju opštine Han Pijesak vazdušnom banjom. U obrazloženju odluke navedeno je da se na području Han Pijeska nalazi prirodni ljekoviti faktor, odnosno vazduh sa ljekovitim svojstvima. Istim poslom su se bavili i Austrijanci prije više od 120 godina. Ljetnikovac nisu stigli da izgrade.
