Vremeplov
Srpsko pozorište u Mađarskoj – želja za izražavanjem na vlastitom jeziku
U XX vijeku, u vrijeme Jugoslavije, ovaj teatar u Budimpešti se nazivao „Srpsko – hrvatsko pozorište-kazalište“, a onda je krajem 80-ih zbog turbulentnih zbivanja i najave rata na ovim prostorima, obustavio rad. Nakon nekoliko godina pozorište je obnovljeno i danas djeluje pod imenom Srpsko pozorište u Mađarskoj.
Katarina Branković – srpska princeza vladarica zagrebačkog Gradeca
Žitelji zagrebačkog Gradeca zvali su je „domina nostra graciosa”
Čučuk Stana – neustrašiva ratnica s ljutom papričicom na usnama
Pročula se kao hrabra i neustrašiva ratnica u borbama protiv Turaka u srpskim ustancima u prvim decenijama 19. vijeka, u kojima je čak četiri puta ranjena
Boško Buha – najčuveniji partizanski bombaš
Narodni heroj i jedan od najmlađih boraca Narodnooslobodilačke borbe naroda Jugoslavije
Duško Popov – dvostruki agent po kojem je kreiran James Bond
Glavna inspiracija Iana Fleminga za njegov prvijenac „Casino royal“ i za glavni lik Jamesa Bonda bio je upravo Duško Popov
Nikola Krestić – prvi Srbin predsjednik Hrvatskog sabora
Krestić je imao mandat od 1873. do 1884. i tokom tog razdoblja nalazio se na čelu nekoliko komisija. Njegovo političko djelovanje uvelike je utjecalo na Srbe u Hrvatskoj i ohrabrilo ih na borbu za veća prava i zaštitu jezika i pisma
Kata Pejnović – nesalomivi borac za emancipaciju žena, radnika i seljaka
Tokom ustaškog pokolja u julu 1941. godine ostala je bez supruga i trojice sinova (19-godišnjeg Nikole, 13-godišnjeg Branka i Mileta starog tek tri godine). Uspjela je prevladati i ovu tragediju, kako je kasnije opisala, „sviješću da je sada više nego ikad potrebna narodu i Partiji“
Dalmatinski manastiri – središta duhovnosti, okupljanja i nade
Sveta trijada, manastiri Кrka, Кrupa i Dragović, nešto su što svakog pravoslavnog Dalmatinca čini ponosnim, čak i ako nije vjerni i razumijeva ih na posve antikvarni način, kao starine same po sebi vrijedne poštovanja
Prosvjeta – centralna kulturna institucija Srba u Hrvatskoj
Danas Prosvjeta ima svojih 50-ak pododbora, respektabilnu biblioteku u centru Zagreba i prostore za kulturne aktivnosti, u kojima se svake godine održavaju i Dani srpske kulture. Društvo danas ima opus od nekoliko desetaka objavljenih knjiga u vlastitom izdanju, kao i respektabilni časopis Prosvjeta



