U procesu stvaranja današnje BiH početkom devedesetih, bošnjački političari pozvali su se na tekovine ZAVNOBiH-a dovodeći u vezu novu državu, nastalu otcjepljenjem od Jugoslavije, sa odlukama iz 1943. Ovo je na srpskoj strani automatski ocijenjeno kao istorijski paradoks jer su izlaskom BiH iz zajedničke države pogaženi svi principi AVNOJ-a kojem je ZAVNOBiH prethodio
Bio je i upravnik Muzeja Vrbaske banovine 11 godina, sve do 1941, kada je uhapšen od ustaške vlasti i nakon mučenja prebačen u logor Jadovno, gdje je zvjerski likvidiran. Muzeju je podario 57 vlastitih slika koje se danas čuvaju u Muzeju Republike Srpske, a među njima su portreti bana Svetislava Tise Milosavljevića, Petra Kočića i Petra Pecije Popovića, a posebno se ističe slika kralja Petra I Karađorđevića u prirodnoj veličini
Na čelu dva najveća grada u BiH našle su se osobe koje nisu upamtile rat, što je bila dobra osnova za potpuno novi politički iskorak. Međutim, „bajka“ sa dvoje mladih političara u glavnim ulogama završila je neslavno jer od samog početka nije bila iskrena. Na kraju, jedini koji trenutno „povezuje“ dvoje mladih političara je kralj Tvrtko
Vlada Republike Srpske proglasila je teritoriju opštine Han Pijesak vazdušnom banjom jer na tom području vazduh ima ljekovita svojstva. Istim poslom su se bavili i Austrijanci prije više od 120 godina. Ljetnikovac nisu stigli da izgrade
Propalestinsko i antiizraelsko raspoloženje u Sarajevu moglo se osjetiti već prvog dana sukoba na Bliskom istoku kada je više hiljada ljudi izašlo na ulice noseći palestinske zastave. Političari u Banjaluci ne komentarišu previše dešavanja na Bliskom istoku, ali ako se oglase, vidljiva je sklonost Izraelcima
Zgrade koje su danas simboli Banjaluke i koje najčešće završavaju na razglednicama „zasluga“ su čovjeka koji je ovim područjem vladao prije devet decenija – Nišlije Svetislava Tise Milosavljevića. Riječ je o Banskom dvoru i zgradi Gradske uprave koje zajedno sa Hramom Hrista Spasitelja čine impoznantnu cjelinu u strogom centru Banjaluke
Iako je Savo Milošević legenda srpskog fudbala, vijest o njegovom imenovanju za selektora reprezentacije BiH u Republici Srpskoj potpuno je ignorisana, što je još jedna potvrda teze da više od polovine zemlje uopšte ne zanima njen „nacionalni tim“
Rodom iz Trebinja su brojne poznate ličnosti, od istoričara Jovana Deretića preko košarkaša Vladimira Radmanovića, Dejana Bodiroge, Milana Gurovića, Predraga Danilovića do glumaca Nataše Ninković i Nebojše Glogovca. Ipak, ogromna većina Trebinjaca na pitanje ko je najvažnija znamenita ličnost iz njihovog grada, bez trunke razmišljanja, odgovoriće samo jedno – Jovan Dučić
To da će Austrijanca naslijediti Nijemac odmah je izazvalo negativne komentare u „antigermanskom“ dijelu javnosti. Međutim, tih dana malo ko je mogao da nasluti kakav politički haos će izazvati postavljanje Šmita na poziciju koja u jednom dijelu ove zemlje simbolizuje ništa drugo nego međunarodni protektorat
Ako je trejler filma „Heroji Halijarda“ digao toliku buku u BiH, jasno je šta bi se desilo da je prikazan cijeli film. To se ionako nikada neće dogoditi, kao što u Banjaluci nije prikazana „Grbavica“, ali i drugi, skorašnji film Jasmile Žbanić, „Quo vadis, Aida“ čija je tematika ponovo rat, konkretnije zločin u Srebrenici
Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije, kao ni stajališta Agencije za elektroničke medije ni Ministarstva kulture i medija. Europska unija i Europska komisija, kao ni Agencija za elektroničke medije ni Ministarstvo kulture i medija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
