U Sudu BiH otvoren je drugostepeni postupak u procesu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji bi, prema procjenama pravnika, mogao da bude završen već za mjesec dana. A to praktično znači da će pravosnažna presuda, nakon koje će biti jasno da li će Dodiku biti zabranjeno političko djelovanje, biti donijeta u najvrelijim danima u BiH, sredinom jula, baš tokom obilježavanja godišnjica zločina u Podrinju na svim stranama.

Dodik, naravno, nije došao na ročište na kojem su objašnjene žalbe, i tužilaštva i njegove odbrane. Logično, jer Sud BiH je smješten na teritoriji Federacije BiH, a predsjednik Srpske već nedjeljama ne prelazi međuentitetsku liniju. Zato su u sudnici bili advokati iz Banjaluke, Beograda i Zagreba, još jednom ukazujući na sve proceduralne nelogičnosti. Ti argumenti, međutim, nisu bili dovoljni da Dodik ne bude osuđen.

Zašto odbrana insistira na istim argumentima i u drugostepenom postupku nije baš najjasnije imajući na umu da su u sudskom vijeću dvoje od troje sudija koji su i dosad bili uključeni u slučaj. Sud BiH nastavio je, tvrde advokati, da sudi mimo zakona, ali na to se niko ne obazire jer takva praksa traje godinama, ne samo u Dodikovom slučaju.

Ipak, jedna razlika u odnosu na period kada je krajem februara izrečena prvostepena presuda ipak postoji. U Sarajevu više nema američkog ambasadora. Praktično, nema ni ambasade, iako u zgradi nekadašnje kasarne „Maršal Tito“ marširaju neki službenici. Novi ambasador nije stigao, nije ni imenovan. Kada će Donald Tramp to uraditi nejasno je, a postoje čak i glasovi koje najviše forsira Dodik, da će Vašington potpuno zatvoriti diplomatsko predstavništvo u Sarajevu.

Kakve veze ima američki ambasador sa procesima u Sudu BiH, upitaće se svaki čitalac. Ali u zemlji poput BiH itekako ima. Dodiku se sudilo za nepoštovanje odluka Kristijana Šmita sa pozicije visokog predstavnika, a iskonsku podršku Šmitu pružao je najviše donedavni ambasador SAD Majkl Marfi. Otkako je Marfi sredinom februara napustio zemlju, i Šmit je pao u drugi plan, ali nije potpuno oslabio.

Zato ponovo na svoje dolaze svi koji govore da proces protiv Dodika nema nikakve veze sa pravom, nego da je na sceni politički progon u kojem učestvuju i pravni autoriteti oličeni u tužiocima i sudijama u Sarajevu koji pristaju da procesuiraju bilo koga, pa čak i predsjednika jednog entiteta na osnovu odredbi zakona koje je nametnuo stranac.

„Jeste političko suđenje, zato što se sudi za djelo koje je nametnuto od političke ličnosti, a sporno pitanje da li je ta politička ličnost imenovana na način kako treba, da li može nametati zakone, da li se može suditi po takvom nametnutom zakonu. Suštinski i ključno pitanje u ovom predmetu od početka jeste da li će Dodiku biti izrečena mjera zabrane obavljanja dužnosti“, kaže dugogodišnji advokat Miodrag Stojanović.

Sarajevski političari, pak, takođe smatraju da je to ključno pitanje. I svoja nadanja ne kriju. Uklanjanje Dodika sa političke scene, sigurni su, širom će otvoriti vrata za sprovođenje njihovih namjera koji podrazumijevaju jačanje centralne vlasti i slabljenje entiteta. Sam Dodik nedavno je nagovijestio kako bi se mogao ponašati ako bude potvrđen dio presude koji podrazumijeva zabranu političkog djelovanja. To bi značilo da Centralna izborna komisija (CIK) u Sarajevu ne bi potvrdila njegovu kandidaturu ni za jednu funkciju na izborima predviđenim za oktobar 2026.

­„Kandidovaćemo nekog drugog i taj će pobijediti. A onda ću ja da budem premijer“, rekao je Dodik uz napomenu da CIK sa imenovanjem premijera Republike Srpske nema ništa.

I nema. To je isključivo stvar o kojoj se pitaju organi vlasti u Banjaluci.

Situaciju bi bar donekle smirila jedino oslobađajuća presuda. O tome danas govore tek Dodikovi advokati. Svi drugi očekuju novi krug haosa čije razmjere niko sa sigurnošću ne može da procijeni.