BiH je zemlja u kojoj već decenijama centralno mjesto u političkim raspravama zauzimaju sudske odluke. Krize najčešće izazivaju odluke Ustavnog suda BiH, još otkako je Republici Srpskoj zabranjeno da koristi grb sa dvoglavim orlom i himnu „Bože pravde“, dok je aktuelna višemjesečna kriza izazvana presudom Suda BiH u slučaju „Dodik“. O presudama Haškog tribunala više se i ne govori jer je taj sud završio svoju „misiju“ prije nekoliko godina, ali jedan drugi sud sa sjedištem u inostranstvu povremeno dodaje svoj začin u „bosanski lonac“.

Riječ je o Evropskom sudu za ljudska prava. U Strazburu je, podsjećanja radi, prije dvadesetak godina donijeta presuda u slučaju „Sejdić-Finci“ prema kojoj je BiH dužna da omogući i onim građanima koji se ne izjašnjavaju kao Srbi, Hrvati i Bošnjaci kandidovanje za poziciju člana Predsjedništva. Dvije decenije, međutim, ovdašnje vlasti ne uspijevaju da tu presudu i sprovedu u praksu. Komplikovana je to priča jer zadire ne samo u Izborni zakon, nego i u dejtonski Ustav, akte na osnovu kojih je predviđeno da u BiH mogu da glasaju svi, ali svi ne mogu da budu birani. U međuvremenu je donijeto još nekoliko presuda tog tipa koja se tiču zadiranja u ljudska prava, ali stvari se nisu pomjerile sa mrtve tačke. Posljednja odluka suda u Strazburu, međutim, okrenula je cijelu priču naglavačke.

Slaven Kovačević, savjetnik hrvatskog člana Predsjedništva BiH Željka Komšića, žalio se početkom 2023. godine tom sudu, ali ne kao, na primjer, Dervo Sejdić i Jakob Finci, zbog nemogućnosti da budu birani, već zbog toga što, pojednostavljeno rečeno, ne može da glasa za koga hoće, a sve zbog kombinacije teritorijalnih i etničkih izbornih principa.

Kovačević se žalio jer mu je ugroženo biračko pravo s obzirom na to da, kako je i naveo, kao neko ko živi u FBiH može da glasa samo za Hrvata i Bošnjaka kada bira članove Predsjedništva BiH, dok je isti slučaj i kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda Parlamenta BiH jer jedino Srbi iz Republike Srpske mogu da biraju srpske delegate, odnosno Bošnjaci i Hrvati iz Federacije mogu birati one iz bošnjačkog i hrvatskog naroda. Evropski sud je presudio krajem avgusta prošle godine i utvrdio da su njegova prava prekršena i da je diskriminisan, te konstatovao kako konstitutivni narodi, a to su prema Ustavu BiH Bošnjaci, Srbi i Hrvati, uživaju povlašćen položaj u sadašnjem sistemu.

Stvar je, zarad potpune slike i manje upućenima, potrebno dodatno uprostiti. Naime, posljedica ovakve presude trebalo bi da bude, tvrdili su Kovačević i oni koji ga podržavaju, promjena načina izbora članova Predsjedništva BiH na način da cijela BiH bude jedna izborna jedinica. Po sadašnjim pravilima, srpskog člana biraju građani Republike Srpske, a hrvatskog i bošnjačkog građani FBiH. Jasno je da bi, kada bi bila provedena, presuda u slučaju „Kovačević“ naglavačke okrenula cijeli izborni sistem u zemlji, pa bi tako Bošnjak iz Zenice mogao da bira i srpskog člana Predsjedništva. Takvo nešto donekle je moguće i danas, ali samo u FBiH. Upravo slučaj Kovačevićevog „šefa“ Željka Komšića najbolja je potvrda te prakse, jer on već četvrti mandat u Predsjedništvu BiH provodi kao hrvatski član, a da na tu poziciju nije izabran većinom glasova Hrvata, nego upravo Bošnjaka, što je lako provjerljivo analizom izbornih rezultata po gradovima i opštinama u FBiH.

Prvostepena presuda suda u Strazburu digla je na noge ne samo hrvatske i srpske političare u BiH, nego čak i političare iz Zagreba i dio predstavnika međunarodne zajednice u Sarajevu. Pred novim vijećem obje strane su iznijele svoje argumente, a tokom te rasprave ispostavilo se da je Kovačević obmanuo sud jer se predstavio kao pripadnik „ostalih“ iako se ranije izjašnjavao kao Hrvat. Takođe, obznanjeno je da je Kovačević doveo sud u zabludu i po još nekim pitanjima. Uslijedila je konačna presuda u kojoj je utvrđeno da su Kovačevićeve žalbe izvan okvira predmeta, da je zloupotrijebio pravo na podnošenje aplikacije, te da nema status žrtve u smislu Evropske konvencije o ljudskim pravima.

U Mostaru, a naročito u Banjaluci odluka je prihvaćena kao velika pobjeda, dok su u Sarajevu uslijedili veliki napadi na aktuelnu vladajuću garnituru okupljenu oko stranaka načelno lijeve orjentacije.

„Ovo je kraj snova o unitarnoj BiH“, poručeno je iz Banjaluke dok su zvaničnici iz Mostara istakli da je nevjerovatno da je sud uopšte prvostepeno donio drugačiju presudu.

Oni zlonamjerni su požurili da prokomentarišu da su se Kovačević i Komšić, u pokušaju prekrajanja dejtonskog uređenja zemlje, služili sarajevskim „šibicarskim“ metodama, namjeravajući da prevare najvažniji evropski sud, ali da im se sve vratilo kao bumerang i odmaklo ih daleko od zacrtanog cilja.

Ono što niko i ne pokušava da ospori je da se BiH ponovo izblamirala pred cijelom Evropom, ali, imajući na umu da sve to traje godinama, malo je onih koji će zbog svega biti previše uzrujani.