U prilično (ne)uobičajenim okolnostima ove godine proslavljen je Dan Republike Srpske i obilježeno 34 godine od njenog nastanka. Na one uobičajene mnogi su, čini se, već oguglali, pa niti je ove godine u Sarajevu viđena histerija velika kao prethodnih godina, niti u Banjaluci neka prevelika euforija. Ipak, onaj neuobičajeni dio privukao je najviše pažnje jer je ovaj 9. januar Srpska dočekala bez predsjednika u punom kapacitetu. Posljedica je to pravosudnog procesa protiv Milorada Dodika koji je prošle godine privukao ogromnu pažnju, a završio je tako što mu je oduzet mandat. Prijevremeni izbori koji su održani u međuvremenu još nisu završeni (ponavljanje na dijelu birališta biće organizovano 8. februara), pa trenutno funkciju predsjednika obavlja vršilac dužnosti Ana Trišić Babić, koju je na tu poziciju imenovala Narodna skupština Republike Srpske.

Ipak, proslava nije mogla da prođe bez Dodika kao centralne ličnosti. Osim što je Trišić Babić na svečanoj akademiji na kojoj se tradicionalno obraća predsjednik Republike napomenula da je na njenom mjestu i položaju svakako trebalo da bude Dodik, i sam donedavni predsjednik je dobio priliku da se obrati prisutnima poslavši očekivane poruke o potrebi srpskog jedinstva i očuvanja identiteta. Takođe očekivano, Dodik je ponovio da Srbiju doživljava kao svoju zemlju i da jedan narod zaslužuje da živi u jednoj državi, te da od te ideje nikada neće odustati. I bilo je jasno da će na te riječi najžešće da reaguju u Sarajevu odakle su tamošnji političari poručili da je nedopustiva proslava „neustavnog praznika“ ponovo pozivajući tužilaštvo da reaguje. Istovremeno, oglasio se i Ured visokog predstavnika (OHR) sličnom izjavom, no o svemu tome u Banjaluci niko nije pretjerano mnogo vodio računa.

Republika Srpska proslavlja 9. januar u znak sjećanja na odluku Skupštine srpskog naroda u BiH o osnivanju Srpske Republike BiH koja je donijeta tog dana 1992. godine. Deklaracija koja je tada usvojena u sarajevskom hotelu „Holidej in“ praktično je temelj na kojem počiva današnja Republika Srpska i svaka rasprava o tom datumu iz Banjaluke se odbacuje bez obzira na važeću odluku Ustavnog suda BiH koji je još 2015. godine taj praznik proglasio neustavnim.

„Istoriju je nemoguće promijeniti dekretom“, poručila je uoči praznika vršilac dužnosti predsjednika Ana Trišić Babić. Istovremeno, reakcije u Sarajevu izazvalo je i prisustvo svečanostima u Banjaluci Roda Blagojevića, nekadašnjeg guvernera američke države Ilinoj, koga banjalučki mediji predstavljaju kao bliskog saradnika Donalda Trampa. Njegov dolazak u Sarajevu je protumačen kao „američki vjetar u leđa“ proslavi Dana Republike Srpske, a kada se na to nadoveže činjenica da su SAD ukinule sankcije svim zvaničnicima u Srpskoj od kojih su neki na crnoj listi završili, između ostalog, i zbog učešća u organizaciji ranijih proslava, oprez i podozrenje dostigli su neuobičajeno visok nivo.

U organizacionom smislu sve je ličilo na proslave iz prethodnih godina uz veliku svečanu akademiju i defile policijskih ešalona i predstavnika civilnog društva centrom Banjaluke. I to je bio jedan od razloga da u Sarajevu donesu zaključke o približavanju vrha Republike Srpske Amerikancima od čijih sankcija više niko u Banjaluci ne strahuje.

Ipak, događaji koji slijede u godini pred nama ostavljaju širok prostor za tumačenja i prognoze kako će Republika Srpska proslaviti naredni, jubilarni, 35. rođendan. Prije svega, očekuju se novi politički lomovi koji se prije svega odnose na strani uticaj u BiH. Američka ambasada u ovoj zemlji je obezglavljena već godinu dana. Nakon odlaska ambasadora Majkla Marfija u februaru prošle godine, Vašington još nije imenovao novog diplomatu na tu poziciju. S druge strane, sve su glasnije najave da će tokom ove godine BiH napustiti i Kristijan Šmit, a da će i Kancelarija visokog predstavnika izgubiti svoj dosadašnji status, pa čak biti ili izmještena iz Sarajeva ili potpuno ugašena. U takvoj atmosferi biće održani i naredni opšti izbori, zakazani za prvu nedjelju oktobra, na kojima opozicija u Republici Srpskoj, osokoljena dobrim rezultatom na prijevremenim izborima za predsjednika, ima velike ambicije. O tome da će 9. januar biti proslavljen i naredne godine nema previše dilema, ali kako će ta proslava praktično izgledati i ko će biti u glavnim ulogama niko sa sigurnošću ne može da prognozira.