Kada je u ljeto 2021. godine Valentin Incko brojao posljednje dane mandata na poziciji visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, u javnosti su se mogli čuti brojni komentari o tome kako ovaj Austrijanac nije često posezao za takozvanim „bonskim ovlašćenjima“ koja mu omogućavaju da donosi i mijenja zakone i smjenjuje izabrane zvaničnike. To je bio veliki plus za njegovu karijeru u Bosni, naročito u Republici Srpskoj. S druge strane, u Sarajevu su tokom svih godina Inckovog mandata često tražili da reaguje, ali je on odbijao te pritiske. I onda pred kraj jula pokleknuvši pod pritiscima nameće izmjene Krivičnog zakona BiH i, uprošteno rečeno, zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločina u zemlji. Incko se vratio u Austriju, a u zemlji u kojoj je službovao ostavlja haos. I dok su u Sarajevu aplaudirali, u Banjaluci su poručivali da je u BiH sada zakonski ozvaničen „verbalni delikt“. Haos je potrajao mjesecima, ali ništa se konkretno nije događalo. Tužioci nisu dizali optužnice po tim odredbama, sudovi nisu sudili. Situacija se s vremenom umirila. Sve do unazad nekoliko mjeseci.

Krajem prošle godine Sud BiH je, sudeći po „Inckovom zakonu“ pravosnažno osudio Vojina Pavlovića, predsjednika NVO „Istočna alternativa“ iz Bratunca, na tri i po godine zatvora jer je 10. marta 2023. u Bratuncu postavio plakat na kojem je čestitao rođendan nekadašnjem komandantu Vojske Republike Srpske Ratku Mladiću. Sud je to ocijenio kao veličanje Mladića koji je presudom u Hagu osuđen za ratne zločine.

Slučaj Vojina Pavlovića trenutno je pred Ustavnim sudom BiH.

Sve donedavno šira javnost nije ni znala da Sud BiH vodi još jedan sličan proces. Na optuženičkoj klupi našao se Miodrag Malić iz Banjaluke zbog toga što se početkom novembra 2022. godine na jednom opozicionom mitingu u Banjaluci na bini pojavio noseći fotografiju na kojoj su bili Radovan Karadžić, nekadašnji predsjednik Republike Srpske, te Ratko Mladić. Malić je tom prilikom podigao tri prsta. Tužilaštvo BiH je reagovalo i protiv njega podiglo optužnicu zbog krivičnog djela izazivanje nacionalne, rasne i vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti. Tužioci su naveli da je Malić imao umišljaj da to uradi, a sud je 26. januara ove godine odlučio da ga proglasi krivim i osudi na tri godine zatvora. U toku je žalbeni postupak, a prije nekoliko dana je objavljeno da Tužilaštvo BiH ulaže žalbu i traži veću kaznu jer smatra da je tri godine premalo.

Interesantno je da je presudu Maliću izrekla Sena Uzunović, isti sudija koji je u februaru prošle godine prvostepeno osudio Milorada Dodika na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja funkcija koje se finansiraju iz budžeta.

Slučajevi „Pavlović“ i „Malić“ otvorili su stara pitanja i polemike u BiH. Iz ugla Republike Srpske sporno je više stvari. Prva i osnovna – da li visoki predstavnici imaju pravo da mijenjaju zakone, što je već na desetine puta elaborirana tema koja, naročito djelovanjem Inckovog nasljednika Kristijana Šmita, i dalje ostaje zarobljena u bespućima pravnih tumačenja domaćih i međunarodnih stručnjaka. Druga stvar se tiče suštine nametnutih izmjena, odnosno nameće pitanje da li je moguće i prihvatljivo zakonski zabraniti „veličanje ratnih zločina i zločinaca“ i koliko se to kosi sa slobodom govora. Treća se tiče primjene tih zakonskih rješenja i otvara dilemu da li je nošenje nečije fotografije veličanje onog ko je na fotografiji, a četvrta stvar je u vezi sa starom bosanskom pričom – dvostrukim aršinima.

Na godišnjoj bazi postoji nekoliko „neuralgičnih tačaka“ u Federaciji BiH gdje se obilježavaju različite ratne godišnjice sa kojih se šalju poruke širenja nacionalne i vjerske netrpeljivosti, ali Tužilaštvo BiH ostaje bez reakcije. Na primjer, početkom svake godine u Bužimu kod Bihaća obilježava se godišnjica formiranja 505. bužimske brigade. Osim što se pripadnici te jedinice dovode u vezu sa zločinima nad Srbima u Krajini, to obilježavanje gotovo svake godine iznjedri ratne pokliče i uzvike, a sve bude snimljeno i objavljeno na društvenim mrežama što izaziva veliku uznemirenost malobrojnih srpskih povratnika. I na tome sve ostane.

Za zločine nad Srbima u Krajini u toku je suđenje nekadašnjem komandantu Petog korpusa Armije BiH Atifu Dudakoviću, ali taj proces još nije ni blizu kraja, iako traje više od šest godina. Ako Dudaković ikada bude osuđen, da li će veličanje jedinice koja je bila pod njegovom komandom biti krivično djelo ostaje pitanje za tužioce u Sarajevu. Dotada Vojin Pavlović i Miodrag Malić nastavljaju pravnu borbu u kojoj su im šanse za oslobađajuću presudu izuzetno male.