Od početka sljedeće godine svakom zaposleniku u državnim i javnim službama – administraciji, učiteljima, liječnicima, znanstvenicima, kulturnjacima i drugima – ocjenjivat će se učinkovitost na poslu i odnos prema radu. Rezultat je to dvije uredbe o ocjenjivanju učinkovitosti rada državnih službenika, te postupku, kriterijima i načinu ocjenjivanja rada zaposlenih u javnim službama. Na snagu stupaju 1. januara iduće godine, a prve odluke o ocjenama donosit će se početkom 2026. godine.
Navedenim uredbama uvodi se stroga hijerarhija i stega unutar državnih i javnih službi, a o ocjenama će ovisiti sve, od visine plaće do samog zadržavanja posla. Na taj će način stotine tisuća zaposlenih u državnoj i javnim službama dobiti svog komesara koji će ih tijekom godine pratiti, nadzirati i na kraju ocjenjivati.
Prema propisanom sustavu ocjenjivanja i bodovanja, „izvrsni“ mogu očekivati prvu povišicu u 2027. godini, jer nakon dvije uzastopne godine s najvišom ocjenom dobivaju minimalan broj bodova potreban za prvu povišicu od tri posto. Budu li 20 godina uzastopce izvrsni, skupit će dovoljno bodova za najveću moguću povišicu, od 30 posto.
U općoj uredbi za javne službenike stoji da će ih ocjenjivati neposredno nadređeni zaposlenik, koji će tijekom godine pratiti njihovu učinkovitost (preciznost, pouzdanost i pravovremenost izvršavanja poslova), odnos prema radu (korisnicima, nadređenima, podređenima i kolegama), i sastavljati o tome izvješće, te predlagati ocjenu.
Na prvi pogled mogli bismo reći da je odzvonilo sporim, lijenim i neodgovornim državnim službenicima, ali i učiteljima, profesorima, liječnicima i medicinskim sestrama. Godinama je dio javnosti zahtijevao da se uvede ocjenjivanje javnih službenika kako bi se konačno stalo na kraj bahatosti i neradu državnih zaposlenika. Činjenica da će neki državni službenici moći dobiti ocjenu „ne zadovoljava“, što će značiti automatski otkaz, ukazuje na ozbiljnost ove uredbe za sve javne i državne službenike.
Uredba je, očekivano, izazvala oštre reakcije sindikata koji su istu proglasili sjemenom razdora koje će biti uneseno u državne i javne službe. Tako će, na primjer, profesori ocjenjivati vlastite kolege profesore. Pročelnici će ocjenjivati nastavnike, ravnatelji pročelnike, a ravnatelje opet oni iznad njih. Naravno, svatko će imati i pravo žalbe, osnivat će se posebna povjerenstva i komisije i opći je dojam da bi sustav ocjenjivanja vrlo brzo mogao postati bojno polje. Sam sustav ocjenjivanja bit će gotovo u potpunosti subjektivan, što otvara ogromna prostor za zlouporabe.
Dodatni problem je činjenica da su oni koji će ocjenjivati uglavnom kadar postavljen po raznim političkim linijama, pa će osjećaj nepravde u mnogim slučajevima biti posebno izražen. Da sindikati propisane uredbe neće prihvatiti skrštenih ruku pokazao je i prošlotjedni prosvjed tri prosvjetna sindikata u Zagrebu. Iako su primarna tema prosvjeda bili koeficijenti i njihovo povećanje, sindikalni čelnici su jasno odbili usvojeni plan ocjenjivanja nazvavši ga „osvetom loših đaka“.
Još jedna zanimljivost je da će se formirati i posebni odbor za preispitivanje prijedloga ocjena za radnike koji su ocijenjeni s „izvrstan“ i „naročito uspješan“. Prema Zakonu o plaćama, udio izvrsnih ne smije biti veći od pet posto, a „naročito uspješnih“ više od 15 posto ukupnog broja zaposlenika. Time je vlada zakonom odredila da u njenoj administraciji može biti samo pet posto izvrsnih radnika, što je komedija samo po sebi. Iako bi svaki sustav trebao težiti da udio izvrsnih bude što viši, ovdje imamo primjer da se zakonom ograničava broj izvrsnih u sustavu na mizernih pet posto.
Ukoliko se usvojene uredbe zaista krenu primjenjivati od 1. januara, možemo očekivati početak nove ere u javnim i državnim službama, ere koja bi uistinu mogla puno više podsjećati na filmsku franšizu „Igre gladi“, a puno manje na uređeni i na kompetencijama ustrojen sustav javne vlasti. Iskustva s državnim i javnim službama ne daju nam previše prostora za optimizam, no nada umire posljednja.
