Povećano razvijanje otpornosti na sintetičke pesticide, razvijanjem sve veće ekološke svijesti i potreba na svijetskom nivou ekološke zaštite bilja, ubrzava potragu za ekološkim, manje toksičnim i više selektivnim sredstvima za zaštitu bilja koja dolaze iz prirode.
U današnje vrijeme kada nam se na TV reklamama uz veselu pjesmu seljaka svakodnevno prikazuje kako zaštiti naše usijeve i voćnjake raznim pesticidima, zoocidima i ostalim -cidima (lat. Ceadere – ubijati) zaboravljamo da je priroda stvorila baš sve što nam je potrebno kako bi mo se ne samo nahranili, već i zaštitili naše usijeve.
Piretrini, ekonomski najvažniji prirodni insekticidi koji se dobivaju iz cvjetnih glavica dalmatinskog buhača (Tanacetum cinerariifolium /Trevir. /Sch. Bip.), u narodu poznatog kao buvač, buhar, buharika, čine ovu biljku zanimljivom jer učinkovito suzbija štetne kukce, a pri tom nije otrovan za ljude i toplokrvne životinje.
Dalmatinski buhač autohtona je vrsta koja raste samoniklo na istočnoj obali Sredozemlja, rasprostranjena je duž cijele Jadranske obale i otoka te u Hercegovini i Crnoj Gori. Desetljećima se uzgajao na oranicama i bio je izvozna kultura ovih područja, 80-ih godina XIX. stoljeća u vrijeme vinske krize koja je nastala haranjem filoksere, sijao se po vinogradima, a tridesetih godina XX. stoljeća bio je zasijan na 2000 ha. Biljku dalmatinskog buhača vrlo je lako zamjetiti u fazi cvatnje jer podsjeća na ivančicu, a često ga i zovu ”divlja ivančica”. Otkrivanje kemijske strukture ovog spoja pošlo je za rukom našem nobelovcu Lavoslavu Ružički u suradnji s Hermannom Staudingerom još 1924 godine. Nakon otkivanja kemijske strukture piretrina na tržište je stavljen veliki broj sintetičkih piretroida koji su toksični. Osim kao insekticid priretrin ima izvrsno repelentno djelovanje, što znači da svojim mirisom odbija štetnike. Piretrin ne zagađuje okoliš jer se pod utjecajem sunčevog svijetla, zraka i topline brzo razgrađuje. Primarna uporaba buhača bila je za suzbijanje uši na ljudima i životinjama, protiv komaraca i drugih kukaca, pa je tako i danas zbog svog insekticidnog djelovanja našao svoje mjesto u veterini. Prašak pripremljen od suhih cvjetnih glavica dalmatinskog buhača stoljećima se koristio u tradicijskim poljoprivrednim sustavima u Hrvatskoj. Dok s jedne strane uvozimo kemijska sradstva za zaštitu, s druge strane, kao i obično, zaboravljamo na naše autohtone biljke.
Današnja proizvodnja buhača u Hrvatskoj je mala, moglo bi se reći nikakva ali osvještavanjem poljoprivrednika, edukacijom, uz suvremenu mehaniziranu proizvodnju moguće je vratiti zaboravljenu biljku dalmatinskog buhača na naša polja ne samo duž obale već i u kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Recept za pripremu sredstva za zaštitu: 150 do 200g suhih cvijetova buhača prelijete s 10l kipuće vode; neka odstoji jedan dan. Valja procijediti i koristiti u omjeru 50:50. Svježih cvjetova trebat će vam 1 kg na 10 l tvode. Ovo je količina za velike vrtove, ako koristite za balkonsko cvijeće – dovoljno vam je litra otopine.
Insekticidi neka odsada budu samo i isključivo domaće proizvodnje!
