Mlađim naraštajima Facebook je postao društvena mreža za „starkelje“ ili popularno rečeno „boomere“, a prenošenje poruke tekstom, linkovima, pa i fotografijama, izgleda im kao zaostatak iz nekih prošlih vremena. Upravo zbog toga, relativno nova društvena mreža, TikTok, čiji su sadržaji kratki i efektni videozapisi, sve više dobiva na popularnosti.
„Sve društvene mreže se trude da kopiraju TikTok i uvedu sve te jedinstvene funkcije koje TikTok nudi”, kaže nam Gorana Risteski iz marketinške agencije Direct Media United Solutions u Beogradu.
„Ono što je najviše izdvajalo TikTok od ostalih jestе to što je za taj jedan TikTok video potreban samo telefon, bez ikakvih profesionalnih kamera, studija, programa za montažu“, kaže Risteski dodajući da se u aplikaciji nalazi sve što je potrebno za dobar video: dodavanje muzike, rezanje videa, natpisi, filteri, pa čak i voiceover.
„Od 2018. sam na TikToku, inače se bavim plesom i fotografijom, imam dosta hobija i TikTok je nekako spojio sve te moje hobije”, svoje korisničko iskustvo je podijelila Risteski.
Procvat u doba pandemije
TikTok je svoj procvat doživio prošle godine, kako se pandemija koronavirusa razbuktavala, kad smo svi bili pozvani da „ostanemo doma“ i izbjegavamo bliske fizičke kontakte. Tada su brojni TikTokeri svojim pratiteljima „otvorili“ vlastite domove i na maštovite načine, kroz priču, pjesmu, ples, trikove ili snimke kućnih ljubimaca, pokušavali unijeti živost u pandemijsku svakodnevicu.
Iako ova mreža nudi bezbroj mogućnosti uređivanja sadržaja, ono što većinu korisnika privlači jest određena doza autentičnosti. „Ljudi se mnogo više povezuju, pogotovo što na TikToku nema nekih izveštačenih, sređenih klipova i nekih slika koje inače prikazujemo na društvenim mrežama”, zamjećuje Risteski.
I zaista, dok korisnici Instagrama, društvene mreže za dijeljenje (uglavnom) fotografija, pokušavaju izvući maksimum iz jedne slike, vodeći računa o vlastitom izgledu, cijelom setu i osvjetljenju, te kutu objektiva, TikTokere uglavnom gledamo u opuštenijoj i prirodnijoj atmosferi: oni svoje sadržaje kreiraju u trenirkama, pidžamama ili radnim odijelima, ne mareći pretjerano nalazi li se u pozadini goblen s pozlaćenim okvirom ili kupaonske pločice.
Mia Biberović, glavna urednica portala Netokracija, kaže da je TikTok posljednjih godina popularnost dobivao postupno, najviše kod mlađih dobnih skupina, ali otkako vlada pandemija koronavirusa te pojačano korištenje interneta, pojavila se i potreba za novim, svježim internetskim sadržajem, a TikTok je, po njezinim riječima, to omogućio.
Sve je više korisnika različitih dobnih skupina, kaže, napominjući da do službenih podataka o broju korisnika i demografiji trenutno nije moguće doći, ali prema nekim neslužbenim podacima, najviše ga koriste osobe od 25 do 34 godine.
„No, taj podatak treba uzeti s rezervom jer je lako moguće da mnogi korisnici stavljaju krivu dob prilikom registracije. Prema mom iskustvu korištenja TikToka, rekla bih da je prosječna dob korisnika iz regije ipak niža“, zaključuje Biberović.
Međutim, uz sve prednosti komunikacije na društvenim mrežama, neminovni su i negativni, pa i opasni trendovi, a upravo zato što velik broj korisnika TikToka pripada mlađim dobnim skupinama, ova društvena mreža je nedavno pod velikim povećalom javnosti.
Mnoštvo prilika za učenje, o drugima i o nama samima
Biberović se složila da je ova mreža mnogim, nerijetko marginaliziranim, društvenim skupinama pružila veću vidljivost i priliku za rušenje stereotipa.
„Pratim nekoliko odraslih osoba s autizmom koji poprilično rade na demistifikaciji ovog kompliciranog poremećaja. Naučila sam od njih kako njihov mozak percipira okolinu, što je bilo poprilično fascinantno“, prepričava nam Biberović. „Tu je i jedna djevojka s Touretteovim sindromom, koja voli zabavljati svoje pratitelje snimkama svojih tikova u neprikladnim situacijama, ali i educira ih, pokazujući i poprilično mračnu stranu ovog sindroma kad on postane opasnost za zdravlje. Mnoge transrodne osobe nalaze se na ovoj platformi i dijele djeliće svoje svakodnevice“, nastavlja.
Na ovaj način, tvrdi Biberović, demistificiraju se razna mentalna ili fizička stanja, uči se o različitim kulturama, osobama sa zanimljivim zanimanjima ili hobijima. „Ima raznolikog sadržaja, za svakog se nađe ponešto, a algoritam vrlo brzo počne razumijevati što korisnika zanima, a što ne, stoga prilagođava sadržaj koji prikazuje tome. To je zapravo jedna od najvećih čari ove aplikacije“, objašnjava.
@beckinsight o googlanju simptoma
Iako veća vidljivost nosi sa sobom veću izloženost neprimjerenim pitanjima, a nerijetko i govoru mržnje, većina TikTokera koji se odvaže otvoriti ovakve teme, pokazuje određenu dozu hrabrosti i zrelosti, a neumjesna pitanja i zlobni komentari samo su im motiv da i dalje o tome govore. Pojašnjenja radi, „odgovori“ TikTokera ne dolaze u pismenoj formi, kao što uglavnom dolaze komentari, nego putem videa, nerijetko na način da korisnici „izrežu“ tekst komentara i „zalijepe“ ga u novi video, tako da se istovremeno može vidjeti na što se referiraju dok snimaju.
Tu su i pojedinci koji pokušavaju na ovoj društvenoj mreži doprijeti do mladih ljudi i ponuditi edukativne sadržaje, primjerice zagrebački radiolog Natko Beck koji govori o važnosti javnog zdravstva, prevenciji bolesti i zdravoj prehrani. Ili dizajnerica video igara, Novosađanka Milica Crkvenjakov, poznatija po profilu Draga Devojčice, koja pokušava skinuti tabue tjelesnosti i seksualnosti i osnažiti mlade žene i djevojčice.
U jednom od svojih prvih videa, Crkvenjakov objašnjava svojim mladim pratiteljicama da je odrastanje teško i da ne postoji nikakav tutorijal za odrastanje, ali im poručuje da u tom procesu nisu same i da se mogu osloniti na iskustva onih koji su taj nimalo lak put već prošli. „Na svojim kanalima, na YouTubeu, Instagramu, TikToku, delim sve savete koje je meni trebalo da čujem. Pokušat ću da ti prenesem sve, od toga kako se stavlja uložak, do toga kako da priđeš osobi koja ti se sviđa“, najavila je Crkvenjakov.
Većina TikTokera osuđuje govor mržnje
„Ljudi se na TikToku povežu pre svega oko tih istih interesovanja, bez obzira na poreklo, jezik ili boju kože i to jeste mnogo lepa odlika te mreže“, objašnjava Risteski. To je dakle, prilika da se umreže mladi korisnici iz regije među kojima postoji geografska barijera, ali ne i jezična – primjerice gamer iz Splita s gamerom iz Kragujevca.
Međutim, zamijetili smo i uznemirujuće efekte takvog umrežavanja, vrijeđanja na nacionalnoj osnovi i izrugivanje s velikim ratnim traumama naroda na ovim prostorima, primjerice padom Vukovara ili Olujom.
„Viđala sam takve primere, ali uvijek će biti tih nekih anonimnih profila, bez profilne slike, imena, koji dele mržnju na platformi i to je po meni karakteristično za internet uopšte, ne samo za društvene mreže i TikTok“, kaže Risteski.
Biberović također naglašava da neprikladnog sadržaja ima gdje god se nalazi sadržaj veće količine korisnika, a svaka društvena mreža bori se s njime.
„TikTok nije ništa drugačiji – ima svoje uvjete korištenja u kojima je definirano što se tolerira na njihovoj platformi, a što ne, ima mogućnost prijave sadržaja, ali, kao i kod drugih društvenih mreža, događaju se propusti i lako korisnici budu izloženi neprikladnom sadržaju“, objašnjava.
„Ja sam uvek reportovala ako vidim nešto što se kosi s tim pravilima, ali vidim da većina kreatora – koji su nekako popularniji i koji redovno snimaju – oni ne podržavaju takav stav i brzo reaguju na svaki vid netolerancije“, kaže Risteski.
Opasni izazovi
Popularna društvena mreža odnedavno je javnosti poznata po izazovima u kojima korisnici potiču jedni druge na opasne radnje. U veljači je jedna zagrebačka osnovna škola upozorila roditelje preko službene internetske stranice na opasnu igru koja se širi upravo na ovoj društvenoj mreži. Ona se sastoji od izazova da osoba legne posred ceste sve dok se automobil ne primakne blizu, a onda se brzo mora izmaknuti.
Početkom ovog mjeseca, međunarodna kriminalističko-policijska organizacija, Interpol, obavijestila je Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Srpske kao i MUP Republike Srbije, da je za 3. ožujka najavljeno masovno samoubojstvo mladih osoba na društvenoj mreži TikTok. Iako se, prema medijskim izvještajima ovaj poziv odnosio na lokalnu TikTok grupu u Rusiji, policijske službe obavijestile su javnost da s maksimalnom opreznošću pristupaju toj informaciji.
„Izazova u toj dobi bilo je uvijek, to je jednostavno dio odrastanja – želja za dokazivanjem među vršnjacima. Ali društvene mreže poput TikToka dovele su to na višu razinu – osim što se želimo dokazati osobama iz razreda ili kvarta, želimo se dokazati i milijunima nepoznatih ljudi ne bismo li bili ‘nagrađeni’ lajkovima, pratiteljima, komentarima – prihvaćenošću. Samim je time ovo doba opasnije nego ono prije društvenih mreža“, govori nam Biberović. Kaže da djeca i mladi ne znaju dobro procijeniti rizik od takvih izazova, ali da joj se čini da ni odrasli ne znaju procijeniti rizik od društvenih mreža, kao ni to koja je njihova važnost za mlade.
Istovremeno, napominje da je nemoguće ići s kompletnom zabranom jer to može stvoriti otpor. A pored toga, nikad ne možemo biti sigurni da dijete neće na kraju biti izloženo tom sadržaju – preko prijatelja, preko drugih kanala.
Risteski je zamijetila da su svi nakon tih napisa stvorili sliku o TikToku kao društvenoj mreži koja sadrži samo te opasne izazove i ništa drugo. Napominje da se opasni izazovi ne mogu naći među najpopularnijim objavama i da se oni neće prikazati velikom broju korisnika prije nego što budu uklonjeni s platforme.
„Ja iz svog ugla mogu da kažem da nisam nijednom naišla na taj video“, dodaje. Uz to, TikTok ima nekoliko mehanizama zaštite najmlađih, samo ih treba znati koristiti.
Biberović zaključuje da je nešto čime se odrasli moraju pozabaviti – edukacija, razgovor o odgovornom korištenju društvenih mreža, korištenje alata koje same društvene mreže i mobilni operativni sustavi nude za ograničavanje i kontrolu sadržaja prema djeci i mladima. „Razumijem da je teško pratiti sve tehnološke promjene i trendove koji se događaju, ali ignoriranje je ipak daleko opasnija varijanta“.
Ovaj tekst možete poslušato ovdje:
