Prometeji budućnosti

Piše: Olivera Radović

Najveći hrvatski maloprodajni lanac kioska i glavni distributer štampe Tisak obelodanio je da prekida distribuciju novina i magazina. Nastavlja s prodajom na svojim prodajnim mestima (kojih je oko 750 širom Hrvatske), ali novine i druge štampane publikacije više neće razvoziti i dostavljati na tuđa prodajna mesta (njih preko 3.000)

Tisku se „tisak“ ne isplati (foto: Sanjin Strukić/PIXSELL)

Baš u pretpraznično vreme, na samom kraju novembra, dok se još zahuktavala potrošačka i slavljenička pomama, objavljena je vest da Hrvatska gotovo ostaje bez štampanih novina na kioscima. Kad se razloži i analizira, vest i ne tako nemoguća i ne mnogo iznenađujuća. Pojavila se dok su se još postavljale adventske kućice i dok je tek počinjao da se širi miris kobasica i fritula čije su cene bile mnogo prisutnije u medijima od budućnosti jedne forme istih tih medija. Budućnost štampe u međuvremenu je postala malo izvesnija, iako je interes za nju bio višestruko manji od interesa za adventsku ponudu, bez obzira i na cene i na vrednosti… Naime, najveći hrvatski maloprodajni lanac kioska i glavni distributer štampe Tisak obelodanio je da prekida distribuciju novina i magazina. Nastavlja s prodajom na svojim prodajnim mestima (kojih je oko 750 širom Hrvatske), ali novine i druge štampane publikacije više neće razvoziti i dostavljati na tuđa prodajna mesta (njih preko 3.000). Uz niz opravdanja i birokratskih eufemizama (poput onog da distribucija nije temeljni deo njihovog poslovanja ili onog o redovnim prilagođavanjima svog poslovanja da bi bilo „održivo“, da bi se tobože sačuvala radna mesta), Tisak je obznanio da mu „tisak“ nije više u fokusu. Iz Hrvatskog novinarskog društva upozorili su da bi ovo moglo značiti da će Hrvatska 2025. godine postati jedina zemlja u EU bez novina na kioscima, i da bi tako građani ostali bez pristupa opšte informativnim publikacijama, a mnogi novinari bez posla. Međutim, novinski izdavači počeli su pregovore s drugim potencijalnim partnerima, a kao najizglednijeg su najavili Hrvatsku poštu, koja bi preuzela distribuciju od Tiska. Kako god da se razreši situacija i ko god da preuzme dalju distribuciju i na koji god način to bude radio, od toga budućnost štampe neće mnogo zavisiti. Distributeri ne mogu mnogo uticati na navike i potrebe čitalaca, bar ne više u ovom trenutku koji oblikuju neki drugi faktori. A Tisak nastavlja distribuciju duvanskih proizvoda, bonova i raznih drugih proizvoda iako mu distribucija „nije temeljni deo poslovanja“ i ne treba mnogo nauke pa uvideti zašto je to tako i šta jednu distribuciju čini primamljivom i „temeljnom“, a drugu ne. Profit, naravno.

Novinama tiraž svake godine sve više pada. Istraživanja pokazuju da se novine sve manje kupuju i čitaju, da ih mlade generacije skoro da nisu nikad ni otvorile, a da i oni stariji sve više posežu za „besplatnim“ sadržajima. Mladi se sve više informišu na internetu, preko elektronskih medija, a naročito preko društvenih mreža. Većina mladih čak i televizore, kao „aparate“ za multimedijalne sadržaje, koristi isključivo za striming platforme, a ne za praćenje informativnih programa. Oni su i rođeni i formirani kada su digitalne tehnologije bile već razvijene i kad su društvene mreže i internetski portali već preuzeli ulogu tradicionalnih medija. Ako bismo sve pojednostavili, mlade generacije jesu doprinele rastakanju tradicionalnih medija, ali ne možemo ih posmatrati kao krivce za to, jer u isto vreme kad su oni uvideli da im novine, radio i televizija nisu primamljivi kao izvor informacija, i neki drugi su uvideli da nisu – isplativi. I to nije pojava lokalnog karaktera. Zato između dve krajnosti, jedne u kojoj se mladi idealizuju kao prometeji svetle budućnosti, gde im se olako pripisuju neutemeljeni epiteti i vrline (ovih dana posebno izraženo u Srbiji) i one druge krajnosti: „tuđ hleb jede, a hoće moj svet da menja“, postoji čitav niz faktora koji oblikuju i ponašanje mladih i naše viđenje tog njihovog ponašanja.

Novi list u godišnjem kalendaru uvek je dobra prilika za rekapitulacije i preispitivanje. A hoće li taj list koji smo upravo okrenuli ubuduće biti u papirnatom obliku ili ne? Možda to i nije važno, sve dok su neke potrebe, navike i vrednosti zadovoljene. Važno je ipak ako su te navike i vrednosti oblikovane i nametnute profitom. Ako ih diktira takozvano tržište. Jer ono što se isplati tržištu – ne isplati se nužno i nama i našoj budućnosti.


Ako imate prijedlog teme za nas, javite se na portal@privrednik.net

Pratite P-portal i na društvenim mrežama: