Općina Vojnić od Karlovca je udaljena tridesetak kilometara i na južnoj strani graniči se sa susjednom sjevero-zapadnom BiH i općinom Velika Kladuša i Cazinskom krajinom. Najpoznatija je po legendarnoj partizanskoj Petrovoj gori, nekad velebnom spomeniku na Petrovcu i nikada tokom rata otkrivenoj Centralnoj partizanskoj bolnici. Najkraća je veza tog dijela BiH sa zapadnom Evropom i zemljama EU kuda svakog vikenda brojni bosanski gasterbajteri odlaze kući. U Vojnić je nakon Oluje naseljeno dosta Hrvata iz BiH, dosta se i Srba vratilo, a tokom i nakon rata u Vojnić i okolna sela je došlo i dosta Bošnjaka – muslimana. Srba povratnika i starosjedelaca i naseljenih Hrvata je podjednak broj. U lokalnoj vlasti, od izbora do izbora smjenjuju se SDP sa načelnikom Brankom Eremićem i HDZ sa sadašnjim načelnikom Nebojšom Andrićem, dok je predsjednik Općinskog vijeća nezavisni Dragan Bjelivuk s kojim smo za P-portal razgovarali o sadašnjem stanju u Vojniću i položaju srpske zajednice.
– Položaj Srba u Vojniću je dobar, nikada Srbi nisu bili ovdje u lošem položaju. Loše im je samo zato što sami ne uspijevaju neke stvari postaviti na pravo mjesto i ne uspijevaju se sami među sobom dogovoriti kako da neke stvari riješe. Trenutno nema nikakvih problema što se tiče srpsko–hrvatskih odnosa i tu je stanje zadovoljavajuće. Ostvarivanje prava iz Ustavnog zakona je uglavnom primjenjeno. Ne u cijelosti, ali to ponajviše zavisi od samih Srba i njihovih institucija. Prvi smo materijale za sjednice Općinskog vijeća pisali na latinici i ćirilici, sve table na općini su dvojezične, zastava srpske zajednice je izvješena i slično. Problem je u zapošljavanju. Treba, po mom mišljenju, inzistirati na doslovnom provođenju zakona koji reguliraju položaj Srba – ističe Bjelivuk.
Dodaje da bez obzira na sve poteškoće komunalna infrastruktura funkcionira, koliko je to moguće.
– Neki projekti koje smo pripremili kao općina i s kojima smo se prijavili ministarstvima nisu prošli iz nama nejasnih razloga, nadamo se da nije riječ o političkoj nezrelosti. Razvoj određenog kraja bi trebao biti prioritet svima – napominje Bjelivuk.
Povratak i obnova su, po riječima predsjednika Općinskog vijeća Vojnić, završena priča. Prokockane su brojne prilike i misli da tu nekih većih promjena neće više biti. Nije se dovoljno, ističe, radilo na razvoju srpskih sredina kako bi ljudi nakon povratka mogli i imali od čega živjeti, odnosno, povratak i razvoj nisu bili održivi. Zakazao je ekonomski dio povratka za što su po njegovom mišljenju, uz centralnu državnu vlast, dijelom odgovorne i srpske institucije.
– Naši se ljudi snalaze na razne načine. Rekao bih da su umjetnici u preživljavanju bez obzira na sve poteškoće i opstrukcije u dodjeli materijala za stambeno zbrinjavanje i u nedodjeli stanova za zbrinjavanje. Ima slučajeva da su kuće obnovili oni koji su ih potom prodali dok oni koji stvarno žele živjeti ovdje ne mogu dobiti građevinski materijal ili na njega čekaju neobjašnjivo dugo – priča Bjelivuk.
U Vojniću postoji i poljoprivredna zadruga Naša zemlja koja je u vlasništvu zadrugara, trenutno njih sedam, a bavi se proizvodnjom i preradom voća i povrća. Predsjednik zadruge je upravo Dragan Bjelivuk koji otkriva da je razvoj zadruge trenutno zakočen zbog sudskog spora koji ima s općinom. Zadrugari očekuju skoro okončanje tog pravnog problema. O planovima koje općina namjerava sprovesti, Bjelivuk zaključuje:
– O nekim većim planovima općine za sada je teško govoriti jer je mandat ovoj upravi pri kraju, a lokalni izbori su slijedeće godine u maju. Ne želim davati neka velika obećanja, ali ćemo mandat odraditi najbolje što možemo. Bez obzira na sve, mislim da smo ipak dosta toga učinili na korist svih građana naše općine: napravilo se nešto rasvjete, nešto komunalne infrastrukture, kupilo se nešto strojeva, čiste se putevi, uređuju se groblja. Rješavamo i ostale probleme kada nam se građani obrate.
