Hektar obradivog poljoprivrednog zemljišta stajao je prošle godine u Hrvatskoj u prosjeku 3.440 eura, pokazuje izvještaj Eurostata.

Blizu su i Estonija i Slovačka s 3.772 odnosno gotovo 4.000 eura. U Latviji i Litvi hektar je u prosjeku stajao nešto više od 4.000, a u Mađarskoj gotovo 5.000 eura. Slijedi Bugarska s nešto više od 5.000 eura. U Francuskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku oko 6.000 eura, a u Rumunjskoj više od 7.000 eura. Poljska i Grčka spadaju među zemlje EU-a gdje je hektar u 2020. stajao više od 10 hiljada eura.

Eurostat nije raspolagao podacima za Belgiju, Njemačku, Cipar, Maltu, Austriju i Portugal, a podaci za Dansku, Italiju, Luksemburg i Nizozemsku odnose se na 2019. godinu.

Najviše su kupci morali izdvojiti za obradivo zemljište u Nizozemskoj, u prosjeku su cijene zemljišta bile 69.632 eura po hektru u 2019. Cijene zemljišta u svim regijama Nizozemske bile više od prosjeka u svim zemljama EU-a čijim je podacima Eurostat raspolagao, ističe se u izvješću.

Najskuplji je pak bio hektar na španjolskim Kanarskim otocima, gdje je u prosjeku stajao 120.477 eura.

U hrvatskoj statističkoj regiji Jadranskoj Hrvatskoj hektar obradivog zemljišta stajao je prošle godine u prosjeku 4.462 eura, a u Panonskoj Hrvatskoj 3.504 eura.

Najnižu su pak cijenu plaćali kupci obradivog zemljišta u bugarskoj regiji Jugozapaden, u prosjeku 2.051 euro za hektar, utvrdio je Eurostat.

Cijena zemljišta ovisi o nizu faktora, uključujući državne propise, klimu, blizinu infrastrukture, kvalitetu tla, položaj i odvodnju, ali i o ponudi i potražnji, “uključujući i utjecaj zakona o inozemnim ulaganjima”, ističe Eurostat.